Utjecaj vrućine na kardiovaskularne bolesti i prevencija

Za optimalno funkcioniranje organizma tokom vrućina potrebno je osigurati stroge uvjete, a jedan od važnih parametara za održavanje homeostaze je i tjelesna temperatura, navodi dr. Adnan Delić, subspecijalista kardiolog.

Prirodni mehanizmi

– Ljudsko tijelo ima brojne mehanizme kojima osigurava da unutrašnja temperatura tijela veoma malo varira čak i ako temperatura okoline jako varira. Mehanizmi regulacije uključuju znojenje, prokrvljenost kože, aktivaciju mišića, ubrzavanje ili usporavanje metabolizma. Specifičnost ljudi je u tome što uz navedene prirodne mehanizme regulacije posjeduju i brojne “vještačke” mehanizme, kao što su nošenje odjeća, suncobrana, korištenje rashladnih uređaja i slično – kaže dr. Delić.

Osim što vrućina povećava tjelesnu temperaturu, dodaje on, ona dovodi i do drugih negativnih metaboličkih učinaka. Naprimjer, zbog pojačanog znojenja gube se voda i elektroliti, jaka sunčeva svjetlost stvara opekotine kože, a može dovesti i do sunčanice. Također, povišena temperatura okoline dovodi do zagrijavanja ljudskog tijela.

– Organizam je građen tako da i malo povišenje temperature tijela (do 3 Celzijeva stepena) može dovesti do trajnih oštećenja, pa čak i smrti te se pri porastu temperature aktiviraju brojni mehanizmi koji imaju za cilj hlađenje tijela. Dva najvažnija mehanizma su znojenje te pojačan protok krvi kroz kožu. Protok kroz kožu može se povećati i 40 puta u odnosu na normalan protok, ali to dovodi i do pada krvnog pritiska. Da bi očuvale normalne vrijednosti pritiska, srce mora raditi brže i jače, zbog čega se srce pojačano napreže i radi daleko više nego što je to normalno – govori dr. Delić.

Hladi tijelo

Kod osoba sa zdravim srcem i krvnim žilama ovaj mehanizam može održavati tjelesnu temperaturu određeni vremenski period. Problemi postaju izraženi u specifičnim situacijama, a to je kada je okolna temperatura viša od tjelesne, pojačan protok krvi kroz kožu ne hladi tijelo, nego ga još dodatno zagrijava te kada toplota traje dugo, mehanizmi održavanja temperature se iscrpljuju i gube na efikasnosti. Čak ni zdravo srce se ne može pojačano naprezati na duži vremenski period, a tek bolesno.

– Kod ljudi s bolestima kardiovaskularnog sistema srce nije u stanju da se dodatno napreže, i mehanizam hlađenja tijela postaje nedjelotvoran. Kod toplotnog vala postoji upravo takva kombinacija faktora – visoka temperatura traje dugo i dovodi do kraha termoregulacije, naročito kod starijih i bolesnih osoba. Stoga ne čudi podatak da je oko 80 posto smrtnih slučajeva u toplotnom valu uzrokovano dijelom ili u potpunosti problemima vezanim za srce i krvne žile – kaže dr. Delić.

Kako spriječiti

Kako spriječiti negativan utjecaj vrućine na kardiovaskularni sistem

– Važno je piti puno hladne tečnosti, naročito kada se krećete ili radite, a dobro je unositi i dovoljno soli, jer se ona gubi znojenjem.

– Kupanje ili tuširanje, naročito mlakom vodom. Kožu ili odjeću je dobro i naprskati vodom.

– Nositi laganu, komotnu odjeću svijetlih boja.

– Izbjegavati direktno izlaganje suncu, naročito između 11 i 15 sati.

– Izbjegavati tjelesne napore.

– Ograničiti unos alkohola.

– Izbjegavati unos većih količina hrane i sokova.

– Koristiti ventilatore ili klima-uređaje.

– Bolesnici trebaju terapiju trošiti redovno, ali po potrebi i prilagoditi dozu lijekova.

– Kod pojave simptoma pregrijavanja javiti se ljekaru.