Uz visoke cijene goriva u BiH se očekuju i nestašice, država ne radi ništa

U BiH uvoznici apeliraju da se smanje porezi na uvoz iz zemalja koje su alternativa za snabdijevanje naftom iz Rusije, no odgovora vlastodržaca nema. Uz visoke cijene goriva u perspektivi se očekuju problemi u snabdijevanju.

Naftni embargo za sada odnosi se samo na rusku naftu koja stiže brodovima, dok su naftovodi izuzeti, a zemlje Evropske unije se spremaju za alternativne pravce snabdijevanja.

  • Sada evo imamo informacije iz Arapskih zemalja da se dopremi nafta, da se traže alternative i da su već pronađene što znači možda će i uspjeti u roku od par mjeseci izvršiti tu transformaciju”, kazao je Admir Čavalić, ekonomista.

Četiri su pravca snabdijevanja sirovom naftom u BiH. Nafta dolazi iz rafinerija u Rijeci iz Hrvatske, Pančeva iz Srbije, iz Slovenije, Mađarske i sa Sicilije u Italiji. U BiH se prerađuje u rafinerijama nafte u Brodu i u Modriči. Sve rafinerije uvoze rusku sirovu naftu izuzev Rafinerije u Rijeci koja se dijelom snabdijeva iz Rusije.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje pokazuju da je u prva četiri mjeseca 2022. godine uvezeno 453.733 tone nafte i naftnih derivata, od čega 161.000 tona iz Hrvatske, 126.000 iz Italije i 108.000 iz Srbije, što potvrđuje da je porijeklo nafte koja dolazi u BiH iz Rusije, a samim tim je neminovna refleksija embarga na bosanskohercegovačko tržište.

  • Možemo očekivati otežano snabdijevanje, druge transportne pravce i prilagodbu rafinerija jer svaka rafinerija je prilagođena na sirovinu koju prerađuje. Recimo Slavonski Brod je nekad bila rafinerija prilagođena za preradu iračke sirove nafte. Očekujemo i određenu neizvjesnost i vrlo ozbiljnu situaciju u snabdijevanju naftom i naftnim derivatima”, kazao je Milenko Bošković, predsjednik Udruženja trgovaca naftnim derivatima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Iz Udruženja trgovaca naftnim derivatima ističu da su od Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa tražili da se ukinu carine od 11 odsto koja postoji na eventualni uvoz nafte iz Nigerije, Saudijske Arabije, SAD-a. Međutim, odgovora iz ministarstva nema, a očekuje se inflantorni rizik.

  • I to onda znate distributeri i proizvođači nafte kada anticipiraju ta inflantorna očekivanja i inflatorni rizik koji postoji onda se to neminovno odrazi na cijenu koju krajnji potrošač plaća”, kazao je prof. dr. Amila Pilav-Velić sa Ekonomskog fakulteta Sarajevo.

O tranziciji i poboljšanim uvjetima za alternativne pravce dopremanja sirove nafte iz nadležnih ministarstava do zaključenje priloga nisu htjeli da govore.

Još jednom se stiče utisak da državni i entitetski organi, nemaju interes niti namjeru da mjerama smanje poreze i utječu na niže cijene nafte. S većom cijenom nafte raskošnije se puni budžet koji se nakon toga još raskošnije i rasipa.

N1