Portal 072info

Veliki broj klizišta nikada nisu sanirana: Vlasti se moraju značajno uozbiljiti

Poplave koje su ove godine pogodile našu zemlju nisu bile razmjera kao one iz 2014. godine. Hamid Begić iz Federalnog zavoda za geologiju kaže da ako se napravi analiza 2014. godine i posljednja dešavanja u 2019. godini sa aspekta klizišta, odrona, puzanja tla i blatnih tokova, ova godina je dosta mirnija.

“No, od 2014. godine, znatno velika površina se nalazi u zoni ranjenog tla. Što znači da uz dodatne količine padavine, sa intenzitetima kao što su bili 2014. godine, zasigurno nema dileme sa aspekta struke – to bi bili novi procesi, koji bi možda bili i katastrofalniji od onih 2014. godine. Vrlo je malo toga sanirano, poznato je da inače za komplesana klizišta potreban je značajan broj sredstava i to je jedan od razloga zbog kojeg se nije moglo sanirati, a ima i onih koji nemaju ekonomske opravdanosti za saniranje”, kazao je Begić.

Dosta je klizišta koja su u gradskim i seoskim zonama, a nisu sanirana,  nisu čak ni stavljena pod kontrolu, istaknuo je Begić i dodao da je za neka klizišta potreban monitoring, jer su neke zone izuzetno ranjene, geološki vrlo povoljne za razvoj daljih procesa i one moraju biti pod sinhronizovanom kontrolom.

Već se sanira šteta - undefined
Foto: EPA-EFE: Već se sanira šteta

Faktori koji utiču na klizište su prirodni faktori i antropogeni, odnosno ljudski. Ako posmatramo ljudski faktor u šta spada i nekontrolisana sječa šume, to je samo jedan od faktora koji zasigurno utiču, odnosno pospješuju procese klizanj erozije ili blantih tokova. Razlog tome je što stablo ko biljka ima svoje dendrite koji čine jednu mrežu i apsorbuju vodu i na taj način održavaju raznovtežu. Kada se ovaj faktor poremeti, samim time sile koje pružaju otpor silama koje guraju tlo niz padinu, ništa e druge ne može ocekivti do razvoj klizišta”, rekao je Begić i dodao:

Sječa šuma se radi mašinama i takve mašine često stvaraju razne kanale u prostoru gdje se vrši sječa i transport šume i prave jaruge. One stvaraju idealne uslove za razvoj blatnih tokova, čak paraleno takvih nekliko kanala u posebnim uslovima mogu da čine i granicu klizišta i samim time lakše dolazi do naraušavanja sila. To je sigurno jedan od faktora, ali osim šume negativno utiče i eksploatacija minerala, rude i drugih.

centar_kliziste_pecina_fena.JPG - undefined

Nije samo u pitanju ekploatacija resursa, već i urbanistička i zakonska regulativa i politika mogu dovesti do problema, odnosno deformacija tla. Zašto i iz kojeg razloga se planska dokumentacija u cjelosti ne prilagođava geološkoj strukturi tla? Istraživanje i ispitivanje tla u ovim ranjenim zonama nije izvršeno, nego je u većini slučajeva urađeno samo direktno kaptiranje, a vrlo malo korištenje instrumentarija”.

Potrebno je više pažnje, resursa i sredstava svih nivoa vlasti, samtra Begić i dodaje da vrlo malo imamo sredina u kojima imamo stručna lica koja se ovim bave.

“Evo u FZZG imamo malo inženjera, a s druge strane politika je ta koja utiče na priliv. Recimo, kod nas je prosječna starosna dob preko 50 godina, znači kada odemo mi koji se bavimo ovim problemom, mladih nema i onda smo i u tom problemu, pa apelujem na vlast da se značajnije uozbilji jer se radi o ljudskim životima i materijalnim dobrima”, zaključio je Begić.

Najugroženija područja

Kanton Sarajevo – najugroženija zona je na području Općine Vogošće, zatim Hadžići i Ilijaš. I ostale su ali ove tri su najranjivije.

Zeničko-dobojski kanton – Žepče i Maglaj su od izuzetnog inteniziteta ranjivosti

Tuzlanski kanton – Općina Tuzla ima veliki broj klizišta i kompleksnu gradu tla, zatim općina Gračanica i Gradačac, pa Sapna, Teočak, Banovići i drugi.

Krajina – Najizraženija zona ranjivosti je na području općine Cazina.

Podrinje – Klizišta su prisutna i u Goraždu, ali ne sa tako velikim intenzitetom.

Radiosarajevo.ba/N.Ka.

Podijelite članak
  • 14
    Shares