Viktor Orban ima plan ako izgubi vlast: Postat će predsjednik Mađarske i svu moć prebaciti na sebe

Premijer Viktor Orban istražuje načine da zadrži kontrolu nad Mađarskom bez obzira na ishod izbora zakazanih za april, gdje bi njegov Fidesz mogao izgubiti nakon više od 15 godina vlasti.

Pošto neke ankete pokazuju dvocifrenu prednost opozicije, Orban razmatra mogućnost da preuzme funkciju predsjednika i izmijeni zakone kako bi tu funkciju pretvorio u najmoćniju u zemlji, prema navodima osobe upoznate sa situacijom.

Orban je pokrenuo temu predsjedničkog sistema nakon sastanka u Bijeloj kući prošlog mjeseca sa svojim saveznikom, američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, rekavši da je takav plan uvijek bio na stolu.

Mađarski parlament je u srijedu usvojio prijedlog zakona Orbanove stranke Fidesz koji će ubuduće otežati poslanicima da razriješe predsjednika.

Ideja da se ceremonijalna uloga šefa države pretvori u nešto moćno može biti samo razmatranje lidera koji je Mađarsku pretvorio u samoproklamiranu neliberalnu demokratiju. Ali, s presedanima u Turskoj i Rusiji, priča u Budimpešti je da Orban neće otići tiho ako izgubi svoje prve izbore u dvije decenije.

Potencijal ustavnog inženjeringa je nešto na šta je opoziciona stranka Tisza posebno fokusirana. Lider Tisze, Peter Magyar, imao je tijesne veze s vrhom Fidesza preko prijatelja i porodice.

Mogućnost da Orban progura reformu predsjedničke funkcije spada među nekoliko scenarija koje Tisza ne isključuje, prema osobi upoznatoj s razmišljanjem čelništva stranke.

Orban je prošlog mjeseca rekao da je razmatrao prelazak na predsjednički sistem nakon svake od svoja četiri uvjerljiva izborna trijumfa, ali je od toga uvijek odustao u državi u kojoj premijer ima najveću moć.

Međutim, s obzirom da je slična izborna pobjeda sada daleko, prema anketama, raste mogućnost da bi najdugovječniji evropski lider mogao drugačije odlučiti u vezi s prelaskom na predsjednički model, prema razgovorima s političkim insajderima i analitičarima.

Ako Fidesz pobijedi u aprilu, Orban bi mogao nastaviti upravljati zemljom kao predsjednik, dok bi svakodnevne poslove vlade prepustio pouzdanom savezniku, poput ambicioznog ministra građevinarstva i saobraćaja Janosa Lazara.

Orban bi se nastavio fokusirati na vanjsku politiku, koja je nedavno bila predmet kritika usred rastuće krize životnih troškova. Ako izgubi, Orban bi kao predsjednik mogao otežati Magyarove napore da Mađarsku ponovo približi EU nakon godina sukobljavanja s Briselom oko svega, od vladavine prava i korupcije do veta na pomoć Ukrajini.

Ali taj bi potez bio rizičan ako ga javnost doživi kao suprotan njenoj volji. Problem je u vremenu.

Ako ne bude nove uvjerljive pobjede Fidesza, Orban bi morao iskoristiti sadašnju dvotrećinsku većinu u parlamentu prije aprilskih izbora. U Mađarskoj parlament bira šefa države.

Trenutni predsjednik, Orbanov saveznik i bivši sudija Ustavnog suda Tamas Sulyok, morao bi podnijeti ostavku, a njegov mandat traje do 2029.

To znači da bi prelazak na sistem u kojem predsjednik ima veću moć vjerovatno morao biti završen do početka sljedeće godine, kaže Daniel Hegedus iz njemačkog Marshall Funda u Berlinu.

“To bi bio plan za vanredne situacije kako bi se spasio Orbanov sistem, priznanje da se pobjeda više ne može ostvariti na izborima. Rizično je, ali ne može se isključiti“, rekao je Hegedus.

Orban je prepravljao izborna pravila otkako se 2010. vratio na vlast: smanjio je broj poslanika i ponovo iscrtao izborne jedinice.

Anketa mađarskog instituta Political Capital pokazala je da 63% ispitanika očekuje da će Fidesz sprovesti još promjena prije aprila.

Međunarodni kontekst mu također ide u prilog. Nakon izbora u 2022., EU je suspendovala veliki dio finansiranja Mađarskoj.

Taj potez nije uspio obuzdati Orbana, koji je ojačao veze s Rusijom i Kinom i nastavio potkopavati građanske slobode.

Dok SAD sada poništava transatlantske sigurnosne aranžmane, EU ima većih briga, a Trump je prošlog mjeseca pohvalio Orbana kao sjajnog lidera.

“Ne postoji nikakav vanjski pritisak na Orban. Međunarodno okruženje postalo je izuzetno pogodno za ustavno inženjerstvo”, kaže Hegedus.

U poređenju sa susjednim zemljama, mađarski predsjednik ima slabu poziciju. U Rumuniji predsjednik vodi vanjsku politiku i ide na samite EU-a.

U Poljskoj novi nacionalistički predsjednik je blokirao neke od zakona premijera Donalda Tuska. U Mađarskoj predsjednik može poslati zakone na preispitivanje, ali to rijetko utiče na Orbanovu agendu.

Nakon sastanka s Trumpom u Washingtonu, Orban je hvalio moć predsjedničkog sistema.

“Kod vas Trump kaže ‘Ovo hoću’, a vi smislite kako ćete to sprovesti”, rekao je Orban.

Preraspodjela moći između predsjednika i premijera dugo je dio autoritarnog priručnika.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, kojeg je Orban posjetio u ponedjeljak u Istanbulu, prešao je s funkcije premijera na poziciju prvog direktno izabranog predsjednika 2014. godine i na vlasti je otad, dok mu je glavni izazivač u zatvoru.

Vladimir Putin je postao premijer kako bi izbjegao ograničenje mandata, pa se potom vratio na funkciju predsjednika.

U Mađarskoj odrasta generacija koja ne zna za drugog vladara osim Orbana. S dvotrećinskom parlamentarnom većinom nakon svakih od posljednja četiri izbora, Orban je za predsjednika postavljao lojaliste poput Sulyoka.

To mu je omogućilo da tokom posljednjih 15 godina promijeni ustav, vlada dekretima i donosi zakone koji su ponekad padali na sudu EU, uključujući one o migracijama.

Brisel i dalje blokira više od 20 milijardi dolara mađarskih fondova. Takva nekontrolisana moć mogla bi se približiti kraju, barem u parlamentarnom sistemu.

Magyar je ujedinio većinu opozicionih birača iza svoje Tisza stranke usred zamora Orbanovom vladavinom i stanjem ekonomije. Većina anketa pokazuje da Tisza ima stabilnu, iako sve manju prednost.

Magyar obećava da će razmontirati Orbanovu vlast i da će čak i visoki zvaničnici završiti u zatvoru ako budu osuđeni za kriminal.

Orban, koji odbacuje tvrdnje EU o korupciji, rotira čelnike institucija kako bi njihovi mandati trajali i tokom eventualne Magyarove vlade.

Ranije ove godine glavni tužilac je podnio ostavku, što je omogućilo Orbanu da imenuje nasljednika na mandat od devet godina.

Orban je zatim prebacio odanog tužioca Petera Polta u Ustavni sud na 12 godina.

U međuvremenu su Orbanovi poslanici u srijedu izglasali zakon koji omogućava Ustavnom sudu da blokira pokušaje smjene predsjednika zbog nemogućnosti obavljanja dužnosti.

Kao razlog za zakon naveli su sprječavanje svega što bi moglo omesti demokratsko funkcionisanje države.