Više od 335 miliona maraka iz budžeta završilo na računima parlamentarnih političkih stranaka u BiH

Podijelite vijest

Više od 335 miliona maraka iz budžeta sa svih nivoa vlasti završilo je na računima parlamentarnih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini od 2004. godine do danas.

Kako se navodi u informaciji o planiranim i isplaćenim sredstvima političkim subjektima u 2021. godini, iz svih budžeta u BiH od 2004. do 2008. godine budžetska izdvajanja su konstantno rasla. Period od 2009. do 2012. godine karakterišu oscilacije iznosa budžetskih sredstava izdvojenih političkim subjektima, da bi 2013. ta izdvajanja pala za 12,27 posto.

Podaci za CIK

– Od 2014. do 2018. budžetska izdvajanja ponovo rastu u procentima 2,5 – 3 posto godišnje, 2019. porasla su za jedan posto u odnosu na sredstva izdvojena 2018, dok su 2020. godine izdvajanja političkim subjektima manja za 15 posto u odnosu na 2019. Izdvajanja iz budžeta političkim subjektima u 2021. godini veća su za 17,6 posto u odnosu na izdvajanja 2020, navodi se u informaciji.

Zakon o finansiranju političkih stranaka BiH propisuje da se stranke mogu finansirati iz budžeta BiH, entitetskih budžeta, kantonalnih te budžeta Brčko distrikta, ali i drugih jedinica lokalne uprave i samouprave. Na zahtjev CIK-a podatke o uplatama tokom prošle godine nije dostavilo pet opština – Ravno, Pale – FBiH, Kotor-Varoš, Višegrad i Istočni Stari Grad, ali jesu ostali.

– Cilj finansiranja iz budžeta je da se smanje uticaji privatnih donatora eventualno na rad, politiku i odluke koje politička stranka ili njeni predstavnici kasnije donose kada dolaze na vlast i da bi se uspostavila ta vrsta ravnoteže. Također, da bi se omogućilo drugim strankama koje nisu eventualno u vlasti da imaju pristup sredstvima i finansiranju, da nesmetano mogu provoditi aktivnosti, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH.

ČITAJ JOŠ:  Obrazovni sistem u BiH je zapušten: "Škola je danas za mnoge trauma, to se mora promijeniti"

Međutim, ističe Korajlić, ono što je upitno je što nema adekvatne kontrole utroška tih sredstava.

image

– Dakle, nisu jasno propisane nadležnosti CIK-a kada govorimo o nadležnosti za reviziju troškova političkih stranaka niti fokusiranje specifično na ovaj dio budžetskih sredstava. Samim tim je problematično što nema kontrole niti uvida za koje potrebe i u koje svrhe političke stranke troše novac koji im se dodijeli iz budžeta, kaže Korajlić.

Prema njenim riječima, u finansijskim izvještajima, a kroz istraživanja TIBiH, pokazalo se da stranke prijave mnogo manje troškove kampanje nego što su oni realni, jednostavno se ne prijavljuju svi troškovi.

– Samim tim se ne prijavljuju ni svi izvori sredstava koja stranke dobijaju, ne prijavljuju se svi donatori, sve donacije, a da ne govorimo o ovom dijelu gdje stranke mimo onoga što redovno dobijaju iz budžeta, to je u prosjeku između 18 i 20 miliona maraka godišnje za sve političke stranke, mimo toga stranke dodatno, one koje su na vlasti i čiji predstavnici obavljaju javne funkcije, imaju kontrolu nad javnim resursima, dodatno preusmjeravaju i zloupotrebljavaju javna sredstva za potrebe političkih stranaka. Od toga da se plaćaju dijelovi kampanja iz budžeta javnih institucija, javnih preduzeća i slično, do toga da se na druge nelegalne načine preusmjeravaju sredstva koja zatim u kešu ili na neki drugi način dolaze političkoj stranci, a da se to ne prijavi. I tako se kreiraju ti tzv. crni fondovi političkih stranaka, za koje ne možemo ni imati predstavu koliki su i odakle sve dolaze, podvlači Korajlić, dodajući da u TIBiH nisu zagovornici ukidanja finansiranja iz budžeta, jer bi to stvorilo dodatne zloupotrebe, budući da bi se novac nelegalno izvlačio još više nego što se sada izvlači.

ČITAJ JOŠ:  Za deset godina čak 40 posto stanovništva će biti starije od 65 godina

Latinović kaže da blizu 70 posto novca odlazi na režije, te da sasvim malo para ostaje za programske aktivnosti i ciljeve stranke

Zoran Latinović, generalni sekretar SDS-a, kaže da u uslovima recesije, krize i pada kupovne moći većine stanovništva, te problema u privredi, sigurno je pod lupom utrošak finansijskih sredstava za finansiranje političkih stranaka u BiH.

– I na neki način opravdana je dilema da li treba finansirati političke stranke iz budžeta javnim sredstvima. Pritom mislim da bismo, ukoliko bi došlo do eventualnog stopiranja ovog izvora finansiranja, faktički ugušili opoziciju u cijeloj BiH, jer za sve političke subjekte, stranke, primarni izvor finansiranja jesu upravo sredstva iz javnih izvora. Mislim da ne bi trebalo u tom pravcu bilo kakve improvizacije raditi bez jednog cjelovitog sagledavanja stanja, kaže Latinović.

ČITAJ JOŠ:  Evo kakvo nas vrijeme očekuje danas

Dodaje da političke stranke, politička scena, ne daju očekivane efekte te smatra da je upravo zbog tog razloga pod lupom i opravdanost finansiranja političkih stranaka.

Veća odgovornost

– Mislim da ovakav koncept finansiranja treba i dalje zadržati, ali tražiti od političkih stranaka veću odgovornost, veće rezultate u povećanju i kupovne moći stanovništva, životnog standarda, uslova za privrednike i ukupnog evropskog puta BiH, navodi Latinović.

Dodaje da blizu 70 posto tog novca odlazi na režije, te da sasvim malo novca ostaje za “one programske aktivnosti i ciljeve”.

Inače, za finansiranje političkih partija iz budžeta BiH u 2021. godini, shodno broju parlamentaraca, izdvojeno je 950.000 KM, a najviše novca planirano je za SDA i to 117.143 KM. Prema budžetu za 2021, SNSD-u planirano je 100.714 KM, slijede ga SDS i PDP sa ukupno planiranih 97.500 KM te HDZ sa 83.929 KM. Za DF planirano je u prošlogodišnjem budžetu 50.357 KM, SBB i PDA 77.500, dok je SDP-u planirano 77.142… Za Klub delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda PSBiH istim budžetom planirano je 50.000 KM, za Klub delegata srpskog naroda 56.785, a za Klub hrvatskog naroda ukupno je bila planirana 63.571 marka.

Oslobođenje


Podijelite vijest