Više od 7.000 osoba vraćeno sa hrvatske granice, objavljeni detalji

Nova digitalna granica EU-a već je pokazala koliko će promijeniti način putovanja građana BiH prema Hrvatskoj. Višesatna čekanja na granici s Hrvatskom postala su svakodnevica. Evropska komisija objavila je prve rezultate primjene Entry/Exit sistema (EES), a brojke pokazuju da novi sistem nije samo zamijenio pečat u pasošu, nego je postao važan alat za kontrolu ko ulazi u schengenski prostor, piše Večernji list BiH.

Od početka postepene primjene u oktobru prošle godine EES je evidentirao više od 160 miliona ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja. Istovremeno je odbijeno više od 50.000 ulazaka, dok je biometrijski sistem identificirao više od 1500 osoba koje su predstavljale ozbiljan sigurnosni rizik za schengenski prostor. Među njima su osobe povezane s terorizmom, krijumčarenjem ljudi i drugim teškim krivičnim djelima.

Hrvatska od početka primjene spriječila ulazak za 7771 putnika

Za građane BiH ovo nije udaljena evropska statistika. Hrvatska je za njih najvažniji kopneni ulaz u Schengen, a upravo je Hrvatska među državama koje su najdalje otišle u provedbi novog sistema. Hrvatska je EES na svih 77 međunarodnih graničnih prijelaza na vanjskoj granici počela primjenjivati u punom obimu još 1. marta, više od mjesec dana prije krajnjeg evropskog roka.

Do sada je u hrvatskom sistemu kreirano više od 2,3 miliona EES dosjea, dok je provedeno više od 9,3 miliona provjera i verifikacija postojećih dosjea. Posebno je zanimljiv podatak da je Hrvatska od početka primjene spriječila ulazak za 7771 putnika, što predstavlja oko 15 posto svih odbijenih ulazaka evidentiranih u EU.

Šta EES znači za građane BiH

Za putnike iz BiH najvažnija promjena je što se njihov prelazak granice više ne svodi samo na kontrolu pasoša. EES evidentira podatke iz putne isprave, ulazak i izlazak te biometrijske podatke – fotografiju lica i otiske prstiju.

Sistem omogućava i automatsko otkrivanje osoba koje su prekoračile dopušteni boravak, kao i onih koje pokušavaju koristiti lažni identitet ili dokumente.

To znači da će za građane BiH koji u Hrvatsku ulaze kao turisti, u kupovinu, zbog porodičnih posjeta ili putuju dalje prema drugim državama EU-a svaki prelazak biti precizno evidentiran. Posebno će morati paziti na pravilo 90 dana boravka unutar 180 dana jer će digitalni sistem omogućiti puno preciznije praćenje ukupnog vremena provedenog u Schengenu.

Duže zadržavanje na granici

Istovremeno, EES može značiti i duže zadržavanje na granici, posebno pri prvoj registraciji kada se uzimaju biometrijski podaci. Upravo je zato pitanje funkcioniranja sistema na kopnenim prijelazima između BiH i Hrvatske od posebne važnosti.

Granična policija BiH već je upozorila građane da se EES ne može provoditi na svim prijelazima. Na privremenim međunarodnim prijelazima Vinica, Subašići i Vir trenutno nema tehničkih uvjeta za obradu putnika koji podliježu EES-u.

To znači da državljani BiH koji nemaju reguliran boravak u nekoj članici EU-a na tim prijelazima ne mogu ući u Hrvatsku, odnosno Schengen, nego se usmjeravaju na prijelaze opremljene za EES.

Dodatna tehnička rješenja

Za Hrvatsku, koja tokom ljetne sezone bilježi veliki broj putnika iz BiH, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja izvan EU-a, novi sistem predstavlja veliki tehnološki i organizacijski izazov. Hrvatska policija zato radi i na dodatnim tehničkim rješenjima, uključujući mobilne EES uređaje koji bi omogućili registraciju putnika prije dolaska do same granične kontrole.

Evropska komisija sistem ocjenjuje uspješnim jer istovremeno povećava sigurnost i omogućava precizniju kontrolu granice.

Za građane BiH, međutim, poruka je jednostavna: ulazak u Hrvatsku više nije samo udar pečata u pasoš. Svaki prelazak ostaje u digitalnom sistemu, a biometrija postaje dio putovanja.

Granica prema Hrvatskoj tako je postala dio potpuno nove evropske digitalne kontrole – sistema koji će u budućnosti sve preciznije znati ko je ušao, kada je ušao i kada mora napustiti Schengen.