Više zelenila – više zdravlja

Blizina parka u velikom gradu može vam produžiti život. Više zelenila – više zdravlja.

Ljudi, zapravo, žive duže ako su okruženi zelenim površinama, kažu stručnjaci. Naime, stanovnici gradova žive duže ako stanuju u četvrtima sa više zelenila, navodi se u studiji koja povezuje zelene zone s nižom stopom preuranjene smrti.  

Blagodat stabala u gradovima odavno je poznata jer drveće rashlađuje i čisti zrak te apsorbira plinove s učinkom staklenika koji su glavni krivci za globalno zatopljenje. Naučnici s Instituta za globalno zdravlje u Barceloni u zaključcima studije naveli su da drveće u gradu donosi još jedan veliki adut – smanjuje rizik od preuranjene smrti. 

Studija se koristila podacima iz devet drugih studija i obuhvatila je više od osam miliona ljudi u sedam zemalja od Kanade do Kine te je najveća do sada provedena o toj temi, navode autori studije. 

Koristili su se satelitskim snimkama da bi izmjerili količinu vegetacije, što je uključilo stabla, travnjake i grmlja u krugu od 500 metara od domova stanovnika. 

Nivo vegetacije mjeren je sistemom vrijednosti vegetacijskog indeksa NDVI.

Ljudi uključeni u studiju praćeni su nekoliko godina i pri tome su uključene preuranjene smrti izazvane bolestima srca i dišnih puteva. Studija objavljena u časopisu „The Lancet Planetary Health Journal“ zaključuje da u gradovima od Barcelone u Španiji do Perta u Australiji povećanje zelenih površina za 10 posto smanjuje preuranjenu smrt za četiri posto.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da će dvije trećine svjetskog stanovništva živjeti u gradovima do 2050. godine. Zbog toga već sada brojni gradovi nastoje povećati zelene površine.

Vlasti u gradu Medelin u Kolumbiji zasadile su na hiljade stabala kako bi oblikovale “zelene koridore” duž glavnih saobraćajnica, a u Melburnu u Australiji nastoje udvostručiti zelene kupole (koje čine krošnje drveća) na 40 posto do 2040. godine. 

Naučnici ističu kako vegetacija ima povoljan učinak na mentalno zdravlje, smanjuje stres, smanjuje onečišćenje i potiče tjelesnu aktivnost. 

Tvrde kako se mora povećati broj zelenih površina u mnogim gradovima kako bi ljudi stvarno živjeli zdravije te dodaju kako je lijep zeleni grad onaj u kojem vegetacija pokriva 20 do 30 posto svake četvrti.

Redžina Veter (Regina Vetter), direktorica portala „Mreža rashlađenih gradova“, ističe i druge blagodati zelenila u gradu. Drveće, livade, zelene površine, kaže, pripremaju gradove za posljedice globalne promjene klime. Smanjuju opasnost od poplava, snižavaju temperature i poboljšavaju kvalitet zraka.

Avaz.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE