Vratio se iz Njemačke kako bi uložio u rodno selo

Brojni, prvenstveno mladi ljudi su otišli i svakodnevno odlaze iz Bosne i Hercegovine. Glavni razlog je što ovdje ne vide svoju perspektivu prvenstveno zbog toga što ne mogu naći zaposlenje kao izvor egzistencije, ali i zbog niza drugih razloga, poput političkih prilika, ogromne korupcije itd. Tu je i problem što se na povratak u ratom opustošena sela ne odlučuje više gotovo niko, posebno mlade generacije, a i oni koji su se vratili odlaze, zbog teških uslova života i nedostatka mnogo čega što je u današnje vrijeme normalno za život. Ipak većina onih što su otišli iz BiH bi se vratila, kada bi se na bolje promijenili razlozi zbog kojih su otišli.

Jedan od od tih koji je prije 4-5 godina otišao, ali se namjerava vratiti i zbog toga ušteđevinu zarađenu u Njemačkoj ulaže u rodno selo Bjelovac nadomak Bratunca, je Tomislav Đokanović rođen 1995. godine.

Njegov pet godina stariji brat Branislav, apsolvent teologije, je ostao sa roditeljima, na porodičnom imanju gdje se pored ostalog bavi poljoprivredom. Kako kaže, nešto malo za sebe, nešto za prodaju. Branislav je inače nezaposlen, kao i njegova supruga, profesor engleskog jezika, koja trenutno radi u školi, „na određeno vrijeme“, do aprila sljedeće godine. Obojica su oženjeni i imaju djecu, Branislav dvoje, a Tomislav jedno a drugo „na putu“, kako ste to kaže.

“Prije nekoliko godina kada je moj brat otišao u Njemačku da radi počeli smo uređivati ovaj, tada potpuno zarasli prostor, u nanosima smeća, koje su ljudi ostavili i rijeka nanijela. Brat je to većim dijelom finansirao, a ja sam bio taj koji je na terenu realizovao naše zamisli”, počinje priču Branislav.

Nakon što su uredili plažu, ozidali kamenom dvije velike terase kao prostor koji sada služi za sunčanje, sjedenje i roštiljanje, a koji bi u budućnosti mogao imati i drugu namjenu, napravili su na obje strane rukavca Drine temelj za mali viseći most koji će povezivati obalu sa adom u rijeci. Naumili su da za smještaj gostiju na svom imanju sami izgrade i opreme objekte .

“Kupili smo za početak dvije brvnare koje su povratnici koristili dok nisu izgradili kuće, prenijeli ih ovdje i tu ponovo namontirali kao vikendice tako da smo jednu već opremili svim što je potrebno za normalan boravak od kupatila, kuhinje, klime, interneta itd. i od nedavno smo je počeli izdavati.

Planovi braće Đokanovića su ambiciozni, ali za sve treba dosta novaca.

“U planu nam je da na ovom riječnom ostrvu preko puta izgradimo nešto u stilu etno restorana ili tako nešto, gdje bismo mogli pasirati dio naših proizvoda, domaću hranu i specijalitete ovog kraja. Za taj restoran trebaju velika ulaganja pa smo za početak odlučili da probamo napraviti nešto kao mali kafić na otvorenom gdje bi kao ciljnu grupu posjetilaca imali ljude srednjih i malo starijih godina.”

Na taj način Đokanovići bi, kažu, zadržali mir i tišinu koju sada ovdje imaju i žele da zadrže, a to žele i traže posjetioci.

“Omladina ima dosta objekata i prostora za provod na Rajskoj plaži”, kaže sa smijehom Branislav.

Rajska plaža je lijepo uređen veliki kompleks kupališta i uređene plaže sa brojnim kafićima i sportskim terenima na nekoliko kilometara od Bratunca nizvodno na rijeci Drini izgrađen nakon rata.

Đokanovići rade po fazama i ulažu koliko trenutno mogu izdvojiti sredstava.

“U ovoj godini smo naumili još da završimo ogradu ovdje na ovoj terasi, a onda trebamo da iza vikendica dovršavamo pečenjaru, roštiljnicu… u planu je i izgradnja igraonice za djecu kako bismo imali ponešto od sadržaja za zadovoljstvo svih koji borave tu”, kaže Branislav.

Selo Bjelovac je jedno od rijetkih koje ima urađenu kompletnu kanalizaciju tako da su oni učinili sve kako bi očuvali prirodu, kaže nam Branislav i napominje da je neposredno do njihovog imanja vodozahvat Bratunačkog vodovoda tako da su oni na imanje i u objekte koje grade doveli gradsku vodu.

U ovim vrelim danima na imanju Đokanovića svakodnevo se odmara, sunča i kupa dosta posjetilaca potpuno besplatno.

“Nikome ništa ne branimo i ne naplaćujemo, jedina molba je ljudima da iza sebe počiste kada pođu”, kaže Branislav.

Većina posjetilaca iza sebe pokupi i odnese sve otpatke i smeće do kontejnera ili tu na plaži ostavi u plastičnim kesama dok ima i pojedinaca koji iza sebe sve ostave u haosu. Branislav svako jutro smeće pokupi i odnese.

“Nisu svi isti ne bih da generalizujem, ali sve to vaspitanje i navike se „ponesu“ iz kuće iz porodice kako se nauči. Većina ljudi stvarno vodi računa da iza sebe ne ostavi krš, ali neki pojedinci, ima i onih koji žive i rade u inostranstvu, ovdje ostave smeće a ne vjerujem da tako rade tamo gdje žive… ali to je njihova klutura”, kaže Branislav.

Ističe da je turistička zajednica u njegovom mjestu poprilično neaktivna.

“Generalno, ne znam kako da se izrazim ali naša Turistička organizacija u Bratuncu je veoma slabo aktivna osim te „Drinske regate“ koju po meni loše, organizuju jednom u godini. Nikakve pomoći nismo imali osim što nam je prve godine kada smo počeli graditi ovu terasu opštinski bager spustio prvi red stijena u temelj. Nadam se da će Opština u budućnosti ne samo nama već generalno više pažnje i sredstava usmjeriti na razvoj turizma jer za to stvarno imamo dosta potencijala”, kaže Branislav.

Kako nam je na početku razgovora rekao da je apsolvent teologije pitamo ga kako se namjerava bavit turizmom kada postane pop, pravoslavni sveštenik.

N1

N1

N1

“Ja i ako postanem pop tu je brat da se više bavi turizmom, tu je i podmladak, naša djeca a i ja u svakom slučaju Drinu neću napustiti niti zaboraviti”, kaže za kraj, Branislav Đokanović.

Turizam je nekad bio, ali i danas bi zasigurno mogao biti značajna razvojna grane opština Srebrenica i Bratunac. Pored velikog kulturno istorijskog blaga o kojem svjedoče arheološka nalazišta još iz rimskog doba, brojnih nekropolola stećaka, srednjovjekovnih kula i gradova tu su i velika prirodna bogatstava poput ljekovite vode Guber, šume pune divljači, rudokopi od antičkih do današnjih vremena, Nacionalni park „Drina“, rijeka Drina, i jezero Perućac.
Očuvana priroda i tradicija takođe su veliki potencijal za razvoj seoskog turizma u kome Branislav ali i mnogi drugi vide mogućnost za razvoj i dobar izvor prihoda kroz primjer sa druge obale Drine u Srbiji gdje je mnogo više urađeno da lokalno stanovništvo, prvenstveno ima uslove i mogućnosti za odmor i rekreaciju u prirodi ali dobar izvor prihoda od smještaja i usluga koje pružaju i brojnim turistima kako domaćim tako i strancima.

N1