Vreća brašna u BiH poskupljuje za dvije KM: Hoće li porasti cijene hljeba

Cijene brašna u Bosni i Hercegovini trebale bi u narednom razdoblju porasti za 10 posto. To znači da bi vreća brašna od 25 kilograma trebala poskupjeti za dvije marke, što ukazuje na dodatni pritisak na kućne budžete.

Uprkos usporavanju inflacije i stabilizaciji na svjetskim tržištima hrane, pitanje nabave žitarica ostaje otvoreno. Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, ističe da je došlo do rasta cijena pšenice na burzama, gdje se cijena tone kreće od 190 do 270 eura, ovisno o kvaliteti. Pšenica se većinom uvozi, što dodatno otežava situaciju, iako Bosna i Hercegovina ima značajne potencijale za proizvodnju.

Kos navodi da su loši urod i kvaliteta žitarica na domaćem tržištu doprinijeli ovom porastu cijena, dok pekari trenutno ne planiraju povećanje cijena pekarskih proizvoda. Međutim, Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, izrazio je sumnju da do poskupljenja kruha neće doći, naglašavajući da iskustvo pokazuje da porast cijena repromaterijala često vodi do poskupljenja konačnih proizvoda.

Bićo također smatra da ne bi trebalo biti razloga za poskupljenje brašna, s obzirom na to da su otkupljivači pšenicu plaćali između 30 i 40 feninga po kilogramu. Naglašava potrebu za strateškim pristupom proizvodnji žitarica i jačanje odnosa prema proizvođačima kroz povećanje poticaja i bolju aktivnost u europskim fondovima, posebno kroz Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD).

Troškovi života u BiH nastavljaju rasti. Cijene brašna su porasle za 48%, kruha za 66%, a meso je poskupjelo iznad 50%. Instrument IPARD, koji podržava ruralna područja i poljoprivredno-prehrambene sektore, pruža velike prilike za razvoj. Programi IPARD III, koji se provode od 2021. do 2027., omogućuju financijsku i tehničku pomoć zemljama kandidatkinjama za EU.

Iako su druge zemlje poput Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske već uključene u ovaj program, Bosna i Hercegovina se, zbog političkih previranja, još uvijek nije pridružila, iako je za ovaj period osigurano 990 miliona eura sredstava Europske unije.