Vukadinović: Nesigurni u sebe, mladi postaju opsjednuti izgledom

Vukadinović: Nesigurni u sebe, mladi postaju opsjednuti izgledom

Aktuelni društveni trenutak može se odrediti kao egzistiranje rizičnog društva koje je lišeno bilo kakvog sistema vrijednosti. Rizičnost društva se ogleda u procesima koji ne vode očekivanom boljitku kvaliteta života, koji bi podrazumijevao napredak i zadovoljstvo po svim elementima životnog statusa ili makar većine njih. Sve to destimulativno djeluje po većinu stanovnika bh. društva, a pogotovo mlade ljude, kazao je prof. dr. Srđan Vukadinović, sociolog.

Nemar društva

– Ako mladi ljudi završavaju studije ili druge oblike institucionalnog obrazovanja, a pri tome ne vide mogućnost relativno brzog dobivanja posla u svojoj struci, ako se prepušteni sami sebi, a država nimalo ne mari hoće li oni kupiti kartu u jednom smjeru i otići u neku drugu zemlju, ako postoji nesigurnost za vlastiti život, ako su prisutni različiti oblici nasilja, onda se to demoralizirajuće odražava na ovu populaciju. Zbog toga postaju anomični, a različiti nivoi zavisnosti i otuđenja uzimaju svoj danak – rekao je dr. Vukadinović.

Vrlo često sve navedene društvene anomalije dovode do stresnih stanja koja proizvode različite vidove otuđenja.

Psihosomatske promjene

– Takvi mladi ljudi su nesigurni u sebe i izlaz traže u nekim vanjskim ili manifestnim stvarima kao što je izgled. Na taj način pokušavaju skrenuti pažnju na sebe, makar na trenutak. I to je jedan od načina ispoljavanja njihovog indvidualiteta koji nerijetko i skrene njihovu pažnju od turobne svakidašnjice u kojoj se nikako ne mogu snaći. Postaju (ne)zavisni od hrane i to se manifestira dvojako. Ili u gubljenju težine ili njenom prekomjernom pojavnom obliku. I jedna i druga zavisnost prouzrokuju ozbiljne psihosomatske promjene, pri čemu dolazi i do otežanog funkcioniranja pojedinih vitalnih organa. Takvo nešto može narušiti njihovo zdravlje koje je kasnije teško vratiti u normalne tokove – naveo je dr. Vukadinović.

Ne mogu biti lijek

Mladi ljudi trebali bi znati da ni neuzimanje hrane, kao ni njeno pretjerano konzumiranje ne mogu biti lijek za razna traumatična stanja kojima su izloženi. Umjesto toga, svakidašnjica koja izaziva mnogo negativnosti može se učiniti ljepšom i sadržajnijom kroz optimističko posmatranje stvari koje neće stvarati konfuziju, nego, naprotiv, razvijati kreativnu i trpeljivu energiju svakog mladog čovjeka.

Avaz.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE