Za jedne historijski datum, za druge dan kada je počeo rat

Prvog marta 1992. godine okončan je dvodnevni referendum, na kojem su se građani tadašnje Republike BiH izjasnili da li žele vlastitu, nezavisnu državu.

Na referendum je izašlo 64,3 posto birača s pravom glasa, za suverenost Bosne i Hercegovine izjasnilo se 99,4 posto građana.

“To je značilo da su građani BiH odlučili o tome svojom slobodnom voljom, da daju legitimitet i da na temelju rezultata referenduma, EU i međunarodna zajednica pristupe međunardnom priznanju BiH”, podsjetio je prof. Mirko Pejanović iz Akademije nauka i umjetnosti BiH.

Odluka o održavanju referenduma o nezavisnosti usvojena je u Skupštini tadašnje Republike BiH. Prije glasanja, predstavnici srpskog naroda, na prijedlog Radovana Karadžića napustili su skupštinsko zasjedanje. Ipak, i građani Srpske nacionalnosti izašli su na referendum. Bez njihovog pristanka ne bi bilo moguće proglasiti nezavisnost. Ostaće upamćen govor jednog od osnivača SDS-a, pjesnika Vladimira Srebrova koji se tada distancirao od politike svoje stranke.

„Mi ovdje predstavljamo 100.000 Srba koji su ostali u gradu Sarajevu. Mnogi su mi rekli da ne mogu da dođu zbog barikada koji su i zarad ovog postavljene. Zbog toga opravdajmo srpski narod koji ovdje nije mogao da dođe. Prisustvujem ovom časnom skupu kao Srbin, da bih podvukao nešto – da na ovaj referendum će izići onaj dio Srba, onaj dio srpskih intelektualaca koji BiH smatraju svojom domovinom i svojim zavičajem“, naglasio je Srebrov.

Referenduma se dobro sjeća i Miladin Vidaković. Nije imao dvojbe, unatoč pritiscima.

“Sjećam se i sam da sam bio praćen na svojoj Ilidži kad sam izlazio na biralište, jer izaći na biralište već je značilo da ćete se opredijeliti za svoju jedinu domovinu“, prisjeća se Vidaković, danas na čelu SGV-Pokreta za ravnopravnost.

Hrvati u BiH podržali su jednoglasno ideju nezavisnosti BiH. Marinko Pejić te 1992. godine bio je u odboru za organizaciju referenduma, danas na čelu Hrvatskog narodnog vijeća.

“To je bila nada u međunarodnu zajednicu, nada u priznanje i sigurnost, no svi znamo koliko je trebalo međunardnoj zajednici da se pokrene”, podvukao je Pejić.

No vladajući HDZ na čelu sa Matom Bobanom već tada je znao na kojim konceptu će se temeljiti nezavisnost:

“Suverena i nezavisna BiH, sa suverenim hrvatskim narodom što do sada nije bio“, kazao je Boban, te dodao da se „ne može biti suveren bez svog teritorija”, bio je jasan tada već proglašeni predsjednik HZHB Mate Boban.

Dan nezavisnosti se se u najvećem dijelu Federacije BiH danas proslavlja kao praznik, dok se u Republici Srpskoj bojkotuje i doživljava isključivo kao dan “kada je počeo rat“. Tog 1. marta 1992. kod Stare pravoslavne crkve u Sarajevu, ubijen je srpski svat Nikola Gardović, sto je iskorišteno za podizanje barikade na važnijim sarajevskim ulicama i osporavanje suverenosti državnih organa. Razmišljanja o ovom datumu do danas nisu promijenjena.

“Obilježavanje 1. marta kao Dana nezavisnosti BiH je istorijski falsifikat, na šta smo upozorili i u apelaciji Ustavnom sudu BiH koja je podnesena prije četiri mjeseca, ali još nije razmatrana. 1. mart ne odražava volju svih konstitutivnih naroda u BiH, jer je referendum o nezavisnosti SR BiH od Jugoslavije 1992. godine donesen preglasavanjem srpskog naroda, poslije čega je došlo do građanskog rata“, rekao je Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Bosna i Hercegovina, 25 godina nakon refernduma, nema Zakon o praznicima, himna je bez teksta, izgled zastave je proglasio visoki predstavnik. BiH je daleko od prava koja je garantovala u vrijeme održavanja referenduma, još dalje od građana čije se izjašnjavanje tražilo.

No treba još jednom podsjetiti:

“Da itekako ova država ima svoj praznik.On je određen na temelju odluke Arbitražne komisije koja se tada uvjerila prije nego što smo izašli na referendum svih građana, a BiH ispunjava sve uslove. To su uslovi kojih sada nemamo. Tada smo bili pravna država i poštivali ljudska prava i slobode. Žalosno je da smo u to vrijeme ispunjavali veliki dio uslova za ulazak u EU, u međuvremenu dosta toga smo sami degradili”, upozorila je profesorica ustavnog prava Lada Sadiković.

Evropska zajednica je 6. aprila priznala BiH sa retroaktivnim važenjem od 6. marta kada su i zvanično priznati rezulati referenduma.. Ovim je 1. mart 1992. godine postao najvažniji datum u historiji BiH.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE