Zaduženjem do jednokratne pomoći

Stabilni smo, ekonomski, poručuje vlast u Republici Srpskoj. Planirano zaduženje, planirana i jednokratna pomoć penzionerima i borcima. 80 KM za penzionere koji imaju penzije do 415 KM i po 50 za one iznad. Borci bi trebali dobiti jednokratnu pomoć u iznosu od 100 KM. Zaduženje, pa pomoć. Ko će to sve platiti?

Vlada RS mogla je donijeti ovakvu odluku zahvaljujući finansijskoj stabilnosti Republike Srspke. Iako je MIlorad Dodik kazao kako jednokratna pomoć nema veze sa posljednjim zaduženjem na Londonskoj berzi, samo nekoliko minuta kasnije, demantirao ga je entitetski premijer.

I danas je ponovljeno kako javni dug entiteta RS ni sa posljednjim zaduženjem od 300 miliona eura neće preći 43 posto, što je mnogo niže u odnosu na region. No dok se zemlje regiona zadužuju zbog infrastrukturnih projekata, BiH zbog plata i budžetskih rupa. Pa tako i entitet RS.

Troškovi prodaje obveznica na berzi u konačnici će iznositi preko 146,5 miliona KM, svrha jeste refinansiranje većine domaćeg duga u iznosu od 180 miliona eura i finansiranje planiranog budžetskog deficita od 178 miliona eura. Loš kreditni rejting premijer RS danas je opravdao činjenicom da je RS dio BiH.

No osim komplikovane strukture BiH, ono što je uticalo na izuzetno loš kreditni rejting RS – B3 je i politička situacija, a kao jedan od ključnih rizika izdvaja se upravo Dodikova retorika, odnosno prijetnje odvajanja od BiH. Na Londonskoj berzi naime objavljen je dokument o zaduženju Republike Srpske za svim detaljima i rizicima. Investitori su upozoreni da je Dodik pod sankcijama SAD-a, da su sankcije nametnute i Nikoli Špiriću u vezi s njegovim navodim učešćem u korupcijskim aktivnostima.

“Iako BiH održava nezavisne diplomatske odnose sa SAD-om, bilo kakve nove sankcije mogu utjecati na ekonomske i političke odnose sa SAD-om i drugim zemljama, što bi također moglo utjecati na sposobnost RS-a da privuče strana ulaganja koja bi im olakšala privredni razvoj. Ti bi faktori mogli imati materijalno nepovoljan učinak na RS, njenu ekonomiju i sposobnost izvršavanja svojih obveza prema obveznicama”, navode menadžeri prodaje ovih vrijednosnih papira.

Ako nivo duga RS nastavi rasti kako bi se finansirao budžetski deficit, to bi moglo imati materijalno negativne posljedice na ekonomiju, također je navedeno. A to je upravo ono što analitičari očekuju, nova zaduženja kako bi se vratile i obveznice, nakon pet godina. Ko je kupio obveznice i danas bez odgovora.

Podsjetimo da je portal CAPITAL ranije objavio više anonimnih svjedočenja domaćih investitora prije svega banaka, fondova i osiguravajućih kuća, koji su onemogućeni da kupe obveznice RS jer ih je Vlada RS ignorisala iako su nudili značajno niže kamate.

“Kupovali smo i to po kamati ispod jedan odsto. Sad Vlada pruža priliku stranim kompanijama da zarade pet puta više, a nas je potpuno isključila iz tog procesa. Osim za nas, to je dupla šteta i za građane Srpske. Mi u fondovima držimo njihov novac i umjesto da za njih zaradimo dividendu i uz to platimo 10 odsto poreza na dobit Budžetu Srpske, sav profit će uzeti neko izvan BiH i platiti porez svojoj državi“, kaže jedan od investitora koji je želio ostati anoniman.

Nakon prodaje na Londonskoj berzi, SNSD je izašao i sa reklamnim spotom u kojem se MMF optužuje za političke uslove, odnosno pokušava objasniti zbog čega se odustalo od značajno manje kamate koju je nudio MMF, i odlučilo na emitiranje obveznica na Londonskoj berzi, a sve pod plaštom borbe za opstojnost RS.

Iako je i danas na konferenciji istaknuto kako su zemlje regiona poslovale na Londonskoj berzi, za razliku od entiteta RS koja je dobila kamatu od 4,75 kamatne stope Srbije i Hrvatske kretale su od 1,5, do 3,75 dok je Crna Gora sa istim kreditnim rejtingom i duplo više novca, ostvarila kamatnu stopu od 2,87.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE