Zaduživanje bi trebalo biti prvenstveno za investicije, a ne krpljenje budžetskih rupa

Trideset miliona eura nije veliko zaduženje, ako pogledamo milione zbog kojih se naše institucije zadužuju kod MMF-a. Ovo zaduženje je preventivna mjera, kažu iz Agencije za osiguranje depozita BiH. U nedostatku vlastitih sredstava sklapaju aranžmane kao rezervnu liniju za likvidnost, jer nemaju priliv novca iz budžeta.

Agencija će obezbjeđenjem aranžmana imati na raspolaganju dostupna rezervisana sredstava koja se mogu koristiti pod posebno definisanim uslovima. Stvaranjem kreditne obaveze putem Stand-by paketa finansiranja obezbjeđuje se rezervna dostupna linija Fonda za osiguranje depozita i jača sposobnost očuvanja finansijske stabilnosti u zemlji.

Garancija stabilnog finansijskog sektora je nivo monetarne sigurnosti Centralne banke. Ovo je statistika ukupnih depozita građana. Zbog pandemije, samo od februara do marta depoziti su smanjeni za 308 miliona ili 2.3%. Dugoročni depoziti u stranoj valuti bilježe blago smanjenje.

Realno je očekivati da će pandemija imati negativan efekat i na stabilnost finansijkog sistema. Za sada se pokazalo da je finansijski sistem sposoban da podnese šok na realni sektor od nekoliko mjeseci bez značajnijih problema. Ipak, ukoliko se realni sektor ne počne oporavljati, može se očekivati rast kreditnog rizika.

Stručnjaci smatraju da su resursi agencije iscrpljeni saniranjem posljedica onih banaka koje su došle u krizu, ali i da nije dobro ovakvo zaduživanje.

“Da bi se kapitalno jačala agencija i kako bi depoziti u najvećoj mjeri bili osigurani od evenutalno novih problema u radu komercijalnih banaka. Ali nije dobro način zašto se mi zadužujemo, jer zaduživanje bi trebalo biti prvenstveno za investicije, a ne krpljenje budžetskih rupa ili za jačanje kapaciteta agencije”, kaže profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e Željko Šain.

Stručnjaci uvjeravaju da je finansijski sektor još stabilan, jer je adekvatnost kapitala banaka i udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka na zadovoljavajućem nivou. Prognoze su da još možemo podnositi obim dugovanja.

“Možda je realno očekivati da će doći do porasta udjela loših kredita u ukupnim kreditima banaka pa kao posljedica toga dodatnih 30 miliona je sasvim opravdano. Zaduživanje od nekih 40 posto od ukupnog BDP u BiH dozvoljava još dodatna zaduživanja po standardima, međutim realni sektor bh. ekonomije ne bi mogao podnijeti dodatna zaduženja”, ističe Adnan Rovčanin, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić kaže kako ne postoji ni jedan indikator koji bi upozoravao da može doći do ozbiljne
nestabilnosti, prijetnje za poslovanje određene banke.

“Treba biti oprezan, razmišljati šta će se dešavati u kontekstu narednih godina, ali u ovom trenutku depoziti su sigurni i najvažnije apsolutno osigurani, u zakonskom limitu”, naglašava Čavalić.

Ipak, prijetnje su tu. Entiteti i općine su uveliko zaduženi. Pandemija je tu i neizvjesnost kakva će biti ekonomska politika narednih godina. Iako stabilno, stručnjaci kažu, i u poslovnom svijetu već je na snazi vanredno poslovno stanje, piše BHRT.