Zaslađivači ili šećer – šta je zdravije

Već i mala djeca znaju kako previše slatkiša i šećera može uništiti zube, a česta i dugotrajna konzumacija može podstaći razvoj niza bolesti, kao što je i dijabetes tip 2.

Oni koji se šećera ne mogu odreći, u pokušaju da smanje njegov unos zbog potrebe mršavljenja ili čuvanja zdravlja, posegnut će za vještačkim zaslađivačima. Iako za razliku od pravog šećera vještački šećer nema kalorija ili ih ima jako malo, pravo je pitanje kakav je njihov uticaj na zdravlje i jesu li oni „zdraviji“ od običnog, bijelog šećera?

 Imitacija ukusa šećera

Veliki broj različitih vrsta vještačkih zaslađivača nalazi se u nizu prehrambenih proizvoda, od hrane do pića. Svima njima misija je ista – imitirati šećer ukusom, a umanjiti njegove loše karakteristike.

Neki zaslađivači kao što su saharin, sukraloza, acesulfam K i aspartam jako su slatki čak i u malim dozama, što ih čini idealnim za upotrebu u nizu proizvoda koje proizvođači prikazuju kao da su bez šećera, poput raznih pića, slatkiša, guma za žvakanje i sl.

Ostali poput sorbitola i ksilitola (brezinog šećera) dobra su zamjena u nizu proizvoda za one koji bi iz zdravstvenih razloga trebali izbjegavati šećer. Većina ovih zamjena dolazi i s nizom upozorenja, stoga ne čudi što će mnogi stručnjaci na pitanje da li treba koristiti ove zamjene za šećer, odgovoriti kako je riječ o “ličnom izboru”.

Ograničavanje unosa šećera uvijek je dobro i može smanjiti rizik od razvoja gojaznosti, propadanja zuba i dijabetesa. Za primjer koju količinu šećera svakodnevno unosimo u organizam dovoljno je reći kako jedna limenka poznatog gaziranog pića sadrži oko devet kockica šećera, što je mnogo više od preporučene dnevne količine.

 Vještački i od prirodnih tvari

Važno je znati i da zbog upotrebe vještačkih zaslađivača nećete preko noći smršati kao i to da oni nisu zamjena za kvalitetnu dijetu i zdrav pristup hrani.

Iako je većina zaslađivača sintetički proizvod, neki su napravljeni od prirodnih tvari kao što je npr. zaslađivač na bazi stevije koji je napravljen od listova biljke.

Sintetički proizvod ne znači i da je nužno riječ o proizvodu koji nije zdrav. Kako bi kupcima olakšali odabir, na svakom prehrambenom proizvodu mora biti jasno naznačeno sadrži li zaslađivač sa niskim kalorijama.

Regulacija svakog vještačkog zaslađivača strogo je određena pa tako njihovi proizvođači moraju pokazati dokaze da zaslađivač nema nikakvo štetno djelovanje.

Između ostalog moraju dokazati da ne uzrokuje razvoj tumora, da ne utječe na reproduktivne organe, da se ishranom u organizmu ne pretvara u druge potencijalno nesigurne provode, da ne uzrokuje alergijske reakcije i sl.

Prihvatljiva mjera

Evropska agencija za sigurnost hrane određuje prihvatljivu dnevnu mjeru njihove konzumacije, što se smatra dovoljnom sigurnošću da ih možete uzimati svaki dan tokom života, bez štetnih učinaka.

O kakvim iznosima je riječ? Odrasla osoba teška oko 70 kg može dnevno popiti 14 konzervi napitka bez šećera ili 40 čajnih kašika zaslađivača aspartama u čaju ili kafi i neće prekoračiti dnevni limit. Kod djece riječ je o četiri limenke pića i 13 kašičica zaslađivača.

Ali ako se pitate što je sa neugodnim nuspojavama, s obzirom na niz negativnih stvari koje se mogu čuti ili pročitati, čvrstih dokaza o štetnosti ipak nema, piše BBC.

Ko ih ne smije uzimati

Vještačke zaslađivače ne smiju konzumirati deca mlađa od tri godine, ali trudnice smiju. Osobe rođene s rijetkim genetskim poremećajem fenilketonurija trebaju izbjegavati aspartam. Ostali prosječno zdravi konzumenti vještačkih zaslađivača trebaju znati kako prevelika konzumacija može biti uzrok nadutosti i dijareje.

Najčešći korisnici – dijabetičari

Oboljeli od dijabetesa će najčešće koristiti zamjene za šećer, posebno zovin šećer. Količina i uloga šećera u organizmu posebno je važna kod dijabetičara.

Šećer je vrsta ugljenih hidrata i utiče na nivo glukoze u krvi, a smanjenje unosa šećera može pomoći u održavanju nivoa glukoze u krvi pod kontrolom.

Avaz.ba