Portal 072info

Zašto Amerikanci glasaju utorkom dok cijeli svijet bira nedjeljom

Screenshot 2 1538
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Američki predsjednički izbori, koji okupiraju pažnju cijelog svijeta, ove godine održat će se 3. novembra. Posebno je zanimljivo da taj datum ne pada na nedjelju, već utorak, a razlog se krije u demokratskoj tradiciji SAD-a.

Kada se američki Konstitucionalni konvent sastao davne 1787. godine, delegati se nisu mogli dogovoriti o tome na koji dan se inače trebaju održavati izbori u SAD-u. Tako je saveznim državama prepušteno da same odrede datum održavanja federalnih izbora, što je rezultiralo s nekoliko desetljeća popriličnog haosa, jer su se izbori održavali na različite dane u različitim saveznim državama.

Red je uveden tek sedamdesetak godina kasnije – 1845. kada je u Kongresu izglasano da se izbori na saveznom nivou održavaju utorkom. Određivanje utorka je imalo smisla u toj eri kada je većina stanovništva SAD-a živjela u ruralnim krajevima.

Nedjelja se smatrala svetim danom odmora, a ponedjeljak nije dolazio u obzir jer se tada na izbore putovalo kočijama pa bi mnogi morali krenuti u nedjelju da stignu do izbornog mjesta. Srijedom je većinom bio pazarni dan te su se tadašnji kongresnici usaglasili u vezi s utorkom.

Za 19. stoljeće to je bila ispravna odluka, a i tada su se izbori u Americi pretvarali u veliki paradni dan. Cijele porodice bi dolazile na kočijama, svi su se odijevali svečano, nakon glasanja se družilo i pjevalo.

Ipak, za izbore u 21. stoljeću utorak kao izborni dan je poprilično arhaična zaostavština u američkoj demokratiji. Politolozi i aktivisti često ističu da je glasanje utorkom jedan od razloga, zbog čega je izlaznost na predsjedničkim izborima izuzetno niska, jer istraživanja pokazuju da je svaki četvrti Amerikanac utorkom previše zauzet da bi uopće stigao do glasačkog mjesta.

Još je zanimljivo da se izbori dešavaju u jesen, a ne npr. u proljeće, jer američko društvo je u svojim počecima bilo pretežno agrarno. Proljeće i ljeto nisu bili pogodni za izbore zbog poljoprivrednih radova, a jesen je izabrana jer dolazi poslije završetka sjetve i žetve.

Zanimljivo je i da je zakon precizirao da se izbori održavaju utorkom poslije prvog ponedeljka u novembru. Bilo je nezgodno da se izbori odrede za “prvi utorak u novembru”, jer se moglo desiti da utorak padne na 1. novembar, kada je praznik Svi sveti. Također, 1. novembra mnogi poslovni ljudi sređuju račune od prošlog mjeseca.

Izbori se održavaju posredno, odnosno na njima se ne biraju predsjednik i potpredsjednik, nego članovi Elektorskog kolegija koji se biraju zasebno u 50 saveznih država i saveznom distriktu Columbia na način koji propisuju zakoni samih tih država. Tako sastavljen kolegij ima 435 članova i oni obično do početka januara formalno izaberu predsjednika i potpredsjednika s kandidatske liste. Ako nijedan od kandidata ne postigne apsolutnu većinu, izbor preuzima Predstavnički dom Kongresa te se tako izabrani predsjednik formalno inaugurira i preuzima dužnost 20. januara, odnosno 21. januara ukoliko taj datum pada na nedjelju.

Sve savezne države i Distrikt Columbia su svojim zakonima utvrdili da članove Elektorskog kolegija (elektore) biraju birači, a kao kandidati u pravilu služe najistaknutiji i najugledniji članovi političkih stranaka u njima. Sve države, s izuzetkom New Hampshirea i Nebraske, predviđaju izbor lista po načelu “pobjednik uzima sve”, odnosno stranačka lista koja osvoji najviše glasova u pojedinoj državi dobija sve njene elektore.

Elektori u teoriji mogu glas dati svakome kome požele, ali u pravilu ga daju kandidatima stranačke liste, slučajevi tzv. nevjernih elektora koji ih daju nekome drugome su prilično rijetki.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Klix


Preuzmite Android aplikaciju portala 072info
– klikni ovdje da preuzmeš! –

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Podijelite članak
  • 2
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME
REKLAMA
KRAJ REKLAME