Zašto je Milorad Dodik promijenio mišljenje o EUFOR-u?

Nakon što se Milorad Dodik prošle sedmice sastao sa general-pukovnikom EUFOR-ove misije Althea u BiH Briceom Houdetom, kazao je da su oni imali jedan otvoren i direktan razgovor.

Istakao je da je dodatno razumio ulogu misije Althea i da njena uloga u BiH ima njegovu podršku sada i u budućnosti.

Ukoliko dođe do zastoja u odlučivanju u Vijeću sigurnosti, smatram da Predsjedništvo BiH treba da zatraži od EU da Althea nastavi svoju misiju u BiH – rekao je Dodik.

Prije mjesec dana mislio je drugačije. Početkom aprila, on je rekao da je pogriješio što je dao saglasnost da se produži misija Althea u BiH, te da, ukoliko ga budu pitali za narednu godinu, salgasnost neće dati. Dodik je tada poručio da će pozvati neke države u Vijeću sigurnosti da ne glasaju da se produži ova misija u BiH.

Vojni analitičar Nedžad Ahatović podsjeća da je prije dva mjeseca tokom svoje posjete BiH i smotri jedinica EUFOR-a, visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josef Borell jasno naglasio:

U ovom ključnom trenutku izuzetno je važno prisustvo EUFOR-a na terenu u osiguranju sigurnosti. Još je važnije nego ikada. Iz tog smo razloga uduplali naše prisustvo. U ovom trenutku uvjeravam građane BiH da je naše čvrsto opredjeljenje očuvanje stabilnosti BiH.

Ahatović kaže da Borell tada nije spomenuo ni teritorijalni integritet niti državni suverenitet BiH, ali je rekao i rečenicu koja je pojasnila zašto te dvije odrednice nisu u njegovom govoru:

Naša je uloga da podržimo žrtve i kaznimo počinioce.

Taj pristup EU-a, ističe Ahatović, u kojem su narodi u BiH nosioci njenog suvereniteta, a ne građani bio je i u agendi za izmjene izbornog zakona.

Slijedom tog koncepta, Milorad Dodik od najžešćeg zagovornika ukidanja misije EUFOR-a u BiH odjednom mijenja stav, tako da mu je sada ostanak EUFOR-a prihvatljiv, ali pod uvjetom da se o njemu više ne odlučuje u okviru Vijeća sigurnosti UN-a, već u okviru EU institucija na čije odluke zadnji sud daje Predsjedništvo BiH. Što će reći da će i ruski stav na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a ići u tom pravcu kako bi iz jednačine o obliku, misiji i snazi EUFOR-a u BiH izbacili Britance i Amerikance. Sa druge strane, isti protagonist Borrell kaže da “novo sigurnosno okruženje pokazuje da EU mora preuzeti veću odgovornost za svoju sigurnost. Zbog toga nam treba moderna i interoperabila evropska vojska”- kaže Ahatović za Faktor.

Na kraju Ahatović zaključuje:

Prema tom konceptu prvo, članice moraju raditi na jačanju borbene gotovosti snaga; drugo, moraju da povećaju postojeće kapacitete, kvalitativno i kvantitativno u narednih pet godina; i treće, da u dužem vremenskom periodu razviju zajedničke ključne buduće kapacitete. Tako da im EUFOR dođe kao pokazana vježba kako će buduće EU vojske graditi međusobnu interoperabilnost i interoperbilnost sa NATO-om. Drugim riječima, jedno drugo ne isključuje, ali nisu isto. Time bi Evropa od SAD-a nakon 50 godina preuzela odgovornost za stabilnost našeg kontinenta u kojem Bosna i Hercegovina ne može biti suverena na građanskom već na nacionalnom konceptu.

Koliko je opasan taj dualitet u sistemu sigurnosti najbolje se vidi na primjeru Ukrajine kada su pojedine zemlje EU odbile da vojno podrže Ukrajinu iz straha od Rusije. Kako će sutra zaštiti Bosnu i Hercegovinu od armije ruskih plaćenika, kada jednom Kremlj odluči da i Zapadni Balkan uvuče u sukob? Valjda tom zajedničkom evropskom vojskom i njenom misijom u BiH čiji će obim, misija i kapacitet zavisiti od političke volje ruskih satelita?