buba jala lift 1


AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

‘Spavam s punim šanžerom, ganjam kuću s bazenom’, ‘ Zbog nje valj’o bi’ ko Pablo’, ‘Da uspjeću makar mor’o napuniti šanžer, stavit čarapu na glavu, uletit u Raiffeisen’, neke su od rima, bosanskohercegovačkih repera, čije pjesme na internetu bilježe milijunske preglede, a čemu je Radio Slobodna Europa posvetio jedan prilog.

Droga, oružje, glamur, luksuz, brza zarada, skupocjena auta, seks i noćni klubovi neke su od tema o kojima pjeva i Amar Hodžić poznat kao Buba Corelli, koji je 15. veljače uhićen zbog sumnje da je sudjelovao u incidentu u sarajevskom naselju Stup, a u kojem su ozlijeđene dvije osobe. Pucnjavi je prethodila tučnjava nekoliko osoba. Dan kasnije pušten je na slobodu.

Kupljena sloboda

S Jasminom Fazlićem (Jala Brat), 2009. godine, Buba Corelli je snimio pjesmu ‘Kalašnjikov’, koja na Youtubeu ima preko 80 milijuna pregleda, i tada kreće njihov regionalni uspon.

No, RSE podsjeća kako je Buba Corelli morao napravi pauzu u karijeri, kada je u lipnju 2015. godine, s još 12 osoba, uhićen zbog sumnje da je na području Kantona Sarajevo neovlašteno posredovao u prodaji droge.

U pritvoru je proveo više od osam mjeseci, a krajem rujna 2019. godine pravosnažno je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. U kaznu mu je uračunato vrijeme koje je proveo u pritvoru. Više od četiri mjeseca, koja su, prema presudi ostala, nije proveo u zatvoru.

Prema podacima kantonalnog suda u Sarajevu, dostavljenim Radiju Slobodna Europa (RSE) u siječnju 2020. godine usvojen je njegov zahtjev da kaznu zatvora po pravosnažnoj presudi Kantonalnog suda u Sarajevu, zamijeni novčanom kaznom.

Zatvorska kazna, zamijenjena je novčanom u ukupnom iznosu od 11 tisuća KM.
Crna strana

RSE navodi kako ni pritvor ni presuda nisu omeli njegovu karijeru. Koncerti i nastupi širom regije, sve do početka pandemije korona virusa, bili su puni, a svaka naredna pjesma bilježila je milijunske preglede.

Mladi su novinarima ovog radija rekli kako slučaju ovaj dvojac i kako ”ih privlači muzika, novi bitovi, ali ne tekstovi”.

Ne sviđa im se, kažu, što u tekstovima, ovaj duo podržava ”crnu strana svijeta”, no jasno im je zašto pišu takve rime i zašto one nailaze na ogromnu publiku.

Rambo Amadeus, na pitanje zašto su mladima uzori postali glazbenici koji su osuđivani kao narkodileri i koji pjevaju o drogama i kriminalu, kaže kako živimo u društvu bez ideologije.

“Dakle, i bez ideala, pa su novac i materijalno bogatstvo dominantni kriteriji novih generacija. Popularna glazba je danas prije svega biznis, pa sve u vezi nje ima jednak kulturološki značaj kao i proizvodnja gaća ili paprika”, kaže Rambo za RSE.

Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Sarina Bakić podsjeća da je, kada se govori o tom sociološkom fenomenu, potrebno naglasiti, da je to fenomen u cijelom svijetu i da nije riječ samo o rimama, nego i načinu i stilu života ljudi koji se bave tom vrstom glazbe.
Hoću sad, hoću odmah

„Mi živimo u kulturi koja je po principu hoću sad, hoću odmah sve i hoću brzo i ona je itekako potkrijepljena u društvu u kojem se živi i tu ne možemo zaobići bosanskohercegovačko društvo“, objašnjava Bakić.

Potrošačka kultura, prema njenim riječima, podržava pretvaranje ljudi u proizvode, u kojoj mladi, opsjednuti kultom slave, novcem, moći i potrebom za brzim uspjehom, bez mnogo uloženog truda, postaju medijski proizvodi za jednu kulturu koja urušava elementarno ljudsko dostojanstvo.

Siromaštvo je jedan od osnovnih uzroka zbog čega ova glazba i poruke koje šalje tekstovima imaju sve više publike, upravo među mladim ljudima.

„Naravno da ljudi žele da žive kao ljudi koje oni gledaju na instagramima, na twitterima, na facebook profilima, u medijima. U kontekstu ovog društva hedonizma, daje se slika da je jedini pravi život onaj u glamuru, s velikom količinom novca. Ali onda se postavlja pitanje kako doći do tolike ogromne količine novca, a to je nažalost dilanje, preprodaja droge i ostali poslovi, da se tako izrazim“, kaže Bakić.

Na obrazovanju mladih, kako kaže, se ne radi dovoljno, niti im se ukazuje na značaj autentične kulture i autentičnih umjetničkih kriterija i vrijednosti.

„Sve je to stvar jedne duboke društvene krize u kojoj se mi nalazimo“, navodi, i dodaje da svaki mladi čovjek traži idole, ali da imaju malo izbora.

 

<iframe src=”https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/31109739.html?type=audio” frameborder=”0″ scrolling=”no” width=”100%” height=”144″ allowfullscreen></iframe>