Zašto ne biste trebali piti flaširanu vodu

Svakog dana u organizam unosimo čestice mikroplastike. Udišemo ih pri prolasku gradom ili dostavljamo u naše tijelo prilikom konzumacije hrane i pića. Prema najnovijem istraživanju, prosječan Amerikanac godišnje unese između 74.000 i 121.000 čestica mikroplastike; količina unosa nešto varira u odnosu na godine, dob i spol, javlja CNN. 

1. Upitan učinak – No, osobe koje piju isključivo flaširanu vodu, a ne vodu iz slavine, popiju još dodatnih 90.000 plastičnih čestica godišnje. Još uvijek nije u potpunosti poznato kakav učinak takve čestice imaju na naše zdravlje. Neka istraživanja pokazuju da vrlo sitna mikroplastika može prodrijeti u naše tkivo, gdje može izazvati imunološku reakciju ili otpuštati otrovne tvari apsorbirane iz okoline, uključujući teške metale. 

 2. Osam kategorija – Čestice mikroplastike ne apsorbiramo samo konzumacijom životinja koje su ih progutale. One u našu hranu dospiju i tokom proizvodnje te pakiranja. Znanstvenici su stoga u spomenutom istraživanju podijelili njihov unos u osam kategorija: zrak, alkohol, flaširana voda, med, plodovi mora, so, šećer i voda iz slavine. Ostale namirnice, poput mesa ili povrća nisu uključili u analizu jer za njih nisu imali dovoljnu količinu podataka. 

Nakon analize došli su do zaključka kako je ukupna godišnja konzumacija mikroplastike iznosila oko 81.000 čestica za dječake, 121.000 za muškarce, 74.000 za djevojčice i 98.000 za žene.

3. Velika razlika – No, ono što je predstavljalo veliku razliku u nivou unosa tih čestica bilo je to konzumira li se flaširana voda ili ona iz slavine. Naime, istraživači su procijenili da je godišnji unos čestica kroz vodu za piće, ako se pije samo ona flaširana, oko 75.000 za dječake, 127.000 za muškarce, 64.000 za djevojčice i 93.000 za žene. Za one koji konzumiraju vodu iz slavine, dodatni unos mikroplastike je značajno manji; samo 3000 čestica za dječake, 6000 za muškarce, 3000 za djevojčice i 4000 za žene.  

Avaz