Zašto su za organizam dobre jagode

Sezona slasnih plodova koje svi obožavaju – jagoda u punom je jeku, a tržnice su preplavile ove crvene ljepotice.

Solo, sa šećerom, šlagom, sladoledom, u najraznovrsnijim tortama i kolačima, svako ima svoj način na koji voli da jede jagode.

Osim što nam zadovoljavaju želju za nečim slatkim i osvježavajućim, one čine brojne blagodeti za vaš organizam. Jagode su odličan izvor folata i vitamina C, a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja, piše Faktor. 

Dobar su izvor prehrambenih vlakana, a jednim obrokom osiguravaju 16% preporučenih dnevnih potreba. Prehrambena vlakna djeluju blagotvorno na probavni sistem, snižavaju kolesterol u krvi, smanjuju rizik od srčanih oboljenja i štite od karcinoma debelog crijeva.

Brojne su zanimljivosti vezane za ovo svima drago voće. Jeste li znali da je u doba Grka i Rimljana jagoda bila divlja biljka, simbol boginje Venere zbog svog oblika i boje, a njene prve botaničke ilustracije objavljene su 1454. godine. Jagode pripadaju porodici ruže (Rosaceae), koje na dugačkoj peteljci imaju po tri nazupčena lista. Cvijet im je bijel, a divan miris žbuna jagoda jednak je onom samog ploda.

Jagode su jedino voće koje sjeme ima sa spoljašnje strane. U prosjeku, svaka jagoda na sebi ima oko 200 sjemenki. Jagode, iako bi ih mnogi svrstali u, nisu bobičasto voće, poput borovnice ili grožđa. Sjeme bobičastog voća se nalazi u unutrašnjosti ploda.

U Francuskoj, gdje se jagode smatraju afrodizijakom, ovo voće se u obliku supe služi kao tradicionalni doručak mladencima, dok se u Belgiji nalazi muzej posvećen jagodama. U prodavnici koja se nalazi u sklopu Le Musée de la Fraise (Muzej jagoda) možete kupiti sve posvećeno ovom voću, od džema do piva sa ukusom ovog voća.

Preporuka je da jagode operete i odstranite im peteljke prije nego što ih skladištite. Savjet plus: Ukoliko planirate da ih jedete nakon nekoliko dana, nemojte ih prati prije nego što ih stavite u frižider, jer će se tako prije pokvariti.

Ukoliko vam je već krenula voda na usta čitajući ove redove, trk do prodavnice i kupite jagode, a u nastavku imate i recept za laganu proljetnu “pavlovu tortu”, kojoj će jagode dati poseban štih.

Sastojci za koru: 4 bjelanca, 1 šalica šećera, 1 kašičica ekstrakta od vanilije, 1 kašikica kukuruznog škroba (alternativa je 3 kašičice brašna), 1/2 kašičice vinskog praška za pecivo (alternativa je 1 kašičica soka od limuna ili octa).

Za preljev će vam biti potrebno 1 1/4 šalica vrhnja, 3 kašike šećera, 1 kašičica ekstrakta od vanilije, 1 šalica narezanih svježih jagoda, 1/4 šalice zdrobljenih pistacija (po želji).

Zagrijte pećnicu na 170 stepeni, te postavite papir za pečenje na lim. Mutite bjelanca mikserom dok ne nastanu mekani vrhovi (oko 5 minuta). Dodajte pola količine šećera i mutite još 30 sekundi. Dodajte preostali šećer i mutite velikom brzinom dok bjelanci ne dobiju tvrde i sjajne vrhove (oko još 2 minute). Dodajte ekstrakt vanilije i mutite još jednu minutu. Pomoću špatule u smjesu dodajte kukuruzni škrob ili brašno te prašak za pecivo/sok od limuna/ocat.

Rasporedite smjesu u krug (oko 9 centimetara) na pripremljeni lim za pečenje. Stavite u prethodno zagrijanu pećnicu, a temperaturu smanjite na 90°C. Pecite oko 90 minuta, dok se pavlova ne učvrsti i osuši. Isključite pećnicu, ali ostavite da se pavlova ohladi unutar nje. U međuvremenu napravite preljev. U zdjeli mikserom umutite vrhnje, šećer i vaniliju na srednje jakoj brzini dok se ne oblikuju tvrdi vrhovi. Pospite preljevom vrh ohlađene pavlove, a zatim dodajte jagode i pistacije. Poslužite odmah.