Zbog čega je BiH već sedmicama u konstantnom fokusu zvaničnika Hrvatske i Srbije

U posljednjem periodu, a naročito zadnjih desetak dana, zvaničnici Srbije i Hrvatske, uz predstavnike HDZ-a i SNSD-a, intenzivno daju oštre izjave koje se direktno ili indirektno tiču Bosne i Hercegovine.

U tim istupima mogli smo primjetiti jedan obrazac, dok su jedni slali otvorene prijetnje, drugi su navodno smirivali tenzije.

U tom smislu najzanimljivija je vremenska sinhronizovanost srbijanskih i hrvatskih zvaničnika. Taman kad se stišala priča o “mirnom razlazu” Milorada Dodika u BiH je stigao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović koji je objašnjavao kako se treba tumačiti bosanskohercegovački ustav, da Željko Komšić nije legitiman, te da je BiH predzadnja rupa na sviralu. Njegov nediplomatski nastup najbolje je oslikala konstatacija kojom je bosanski jezik nazvao bošnjačkim.

Tek što je Milanović otišao, Aleksandar Vulin, koalicioni partner Aleksandra Vučića, govorio je o “srpskom svijetu” i ujedinjenju svih Srba u jednu državu. Jučer ga je demantovao predsjednik Srbije, u smislu da Srbija ne želi bilo kakvu promjenu granica. Kao po pravilu, njegovi koalicioni partneri govore ono što on ne smije otvoreno kazati.

U isto vrijeme kad i Vulin aktivirao se Dragan Čović rekavši da neće biti izbora 2022. godine, što je začuđujuće ignorisano od mnogih predstavnika probosanskih stranaka, mada nisu propustili da uđu u besmislene diskusije sa Vulinom.

Na sve to, danas je u posjetu BiH doputavao ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić-Radman da još jednom ponovi davno izrečene stavove o Izbornom zakonu, “jednakopravnosti” i “legitimnom predstavljanju”. Naravno, ni to nije bilo dovoljno, pojedini članovi bosanskohercegovačkog HDZ-a, stigli su danas zaprijetiti i raspadom države.

Jasno je, takve poruke su i ranije slane, ali nikad ovako intenzivno, sinhronizovano i vremenski raspoređeno da ne prođe ni jedan dan da neko ne pošalje konkretnu ili uvijenu prijetnju. Pojedini zvaničnici Hrvatske su više u Bosni i Hercegovini nego u svojoj zemlji.

Neko bi mogao pomisliti, a prateći učestalost spomenutih poruka, da je Bosna i Hercegovina jedini susjed Hrvatskoj i Srbiji. Potpuno je jasno, stalnim prijetnjama i ucjenama zvaničnici Srbije i Hrvatske, u trenutku dok SNSD i HDZ otvoreno podrivaju bosanskohercegovačke institucije ili pozivaju na raspad države, nastoje izvršiti dodatni pritisak na probosanske stranke da pristanu na ispunjenje zahtjeva bh. HDZ-a u smislu promjene Izbornog zakona.

Stalnim izjavama, bez obzira da li se direktno tiču trenutno najvažnijeg političkog pitanja, nastoji se stvoriti dojam bezizlaznosti pozicije bosanskog političkog faktora.

Naravno, postoji i druga dimenzija, koja pokazuje nervozu spomenutih faktora, jer nisu u stanju, uprkos stalnim nastojanjima, trajno blokirati institucije Federacije BiH na način da kopiraju nefunkcionalnost državnih. Ne treba sumnjati, naslušat ćemo se sličnih i još težih poruka do izbora 2022. godine.