Zemlje bivše SFRJ ne mogu jedna bez druge

Dok svjedočimo mnogim i stalnim političkim tenzijama između zemalja bivše Jugoslavije, ekonomija pokazuje upravo suprotno – povezivanje je nužno.

“Dugo godina smo bili jedno tržište, nemamo jezičnih barijera, imamo iste navike u potrošnji, vrlo sličan mentalitet… Logično je da smo usmjereni jedni na druge i da gradimo čvrste poslovne veze. Proizvode iz regije i kvaliteta koja stoji iza tih proizvoda poznajemo generacijama. Gospodarstvenici se manje-više poznaju međusobno”, kaže za DW Mirko Grbešić jedan od najuspješnijih privrednika ne samo u BiH već i u zemljama u okruženju.

On je biznis počeo razvijati iz Širokog Brijega da bi ulaganjima i prepoznavanjem pogodnosti tržišta zemalja regije, postao to što je danas – ekskluzivni zastupnik, a potom i vlasnik vodećih kompanija. To su Mepas d.o.o. i stari hrvatski brendovi poput Saponie i Kandita iz Osijeka, Koestlina iz Bjelovara…

Međutim, napominje Grbešić, “nama fizički također bliskim tržištima, izvan prostora bivše države, nije tako i mora se krenuti od nule”.

“Stoga mislim da su čvrste poslovne veze zemalja u bližem okružju i orijentiranost jednih na druge – jedini logični poslovni pravac”, komentira ovaj hercegovački biznismen za Deutsche Welle. 

On je uvjeren je da je privrednicima interes zbližavanje tržišta te da bi na istom trebale raditi i države.   

“Trebale bi tražiti logičan put za bolju međusobnu suradnju i to ne na način da se umjetno stvaraju ovakve ili onakve emocije ili nužno politički zbližavaju, nego da se stvori dugoročna zdrava pretpostavka za poslovni odnos između država koji će osigurati rast i napredak iz koga će svi profitirati”, smatra Grbešić.

Njemačka i Austrija najbolji partneri

Kada pominjemo saradnju as drugim zemljama, van granica bivše Jugoslavije zanimljivi su podaci o ulaganjima Centralne banke BiH. Naime, najveći investitori u BiH su Austrija s uloženih 1,33 milijarde eura, potom Hrvatska sa 1,17 milijardi eura, a treća je Srbija koja ulaže nešto više od jedne milijarde eura.

I na polju vanjsko trgovinske razmjene najbolja saradnja je sa susjedima, ali i s tradicionalnim partnerom – Njemačkom.

Bilansi Vanjsko-trgovinske komore BiH pokazuju da je 2018. godine za BiH Njemačka bila na prvom mjestu. Iz ove zemlje uvezeno je robe u vrijednosti više od 1,75 milijardi KM, potom slijedi Hrvatska s više od 1,5 milijardi KM, Italija s 1,36 milijardi KM, Srbija s više od 1,3 milijarde i Slovenija sa uvezenih više od milijardu KM robe.

Susjedi i Njemačka prednjače i po uvozu iz BiH: Prošle godine Hrvatska je iz BiH uvezla robe u vrijednosti više od 3,1 milijardu KM, Srbija 2,6, Njemačka 1,8, a Slovenija 1,7 milijardi KM robe.

Zanimljivi su podaci izvoza u Tursku (753 miliona KM) i Rusku Federaciju (750 miliona KM) što ih stavlja ‘tek’ na 7. i 8. mjesto. Ova statistika, ako se izuzmu države bivše Jugoslavije, pokazuje da je Njemačka najznačajniji partner BiH.

“Njemačka glavni hub za jugosferu’

Profesor ekonomije Vjekoslav Domljan, rektor Univerziteta Sarajevo “School of Science and Technology” kaže da su zemlje bivše Jugoslavije okrenute jedna drugoj zbog zemljopisne blizine, zajedničke prošlosti, praktički iste valute…

“Imaju euro ili su im valute vezane za euro, pa skoro da imaju monetarnu uniju i sličan, južnoslavenski jezik. Takve zemlje, po svakom od ovih osnova, trguju za 42-188% više nego zemlje bez tih sličnosti. Zemlje srednjeg južnoslavenskog jezika tj. Hrvatska, Srbija, BiH i Crna Gora, su znatno trgovinski naslonjene jedna na drugu, prije svega Crna Gora, pa potom BiH”, kaže prof. Domljan za DW.

No, i na Balkanu vrijeme čini svoje te se, kaže on, sve više oslanja i na novo susjedstvo.

“Zamjećuje se jačanje utjecaja Italije, Austrije, Grčke i Bugarske. Njemačka je glavni ‘hub’ za jugosferu, jača utjecaj Kine, posebice u slučaju Srbije i Crne Gore. Glede inozemnih investicija u BiH, najviše ih dolazi iz Austrije te iz Hrvatske, Srbije i Slovenije. Najviše doznaka u BiH dolazi iz Hrvatske (28%), Srbije (15,8%) te Njemačke (10.5%). To je razumljivo jer od ukupne bh. dijaspore na Hrvatsku ide 23.8%, Srbiju 20.1% te Njemačku 12.1%”, analizira prof. Domljan.

Zemlje regije u zajedničkom nastupu na trećim tržištima

I za ekonomskog analitičara Sašu Đogovića, s Instituta za tržišna istraživanja (IZIT) iz Beograda jačanje privredne suradnje među zemljama u susjedstvu također je primarno važno. No, on ide i korak dalje te drži da bi one trebale zajednički ekonomski nastupati na trećim tržištima.

“Posebno u oblasti građevinarstva, energetike, ali i vojne industrije, u definiranju jedinstvenih turističkih proizvoda, a vrlo je važno raditi na sistemu rehabilitacije prometne infrastrukture i izgradnji savremenih puteva i željeznica kako bi se osigurao brži i jeftiniji transport robe i dolazak turista”, kaže ovaj ekonomski analitičar za DW.

Navodi niz mogućnosti i primjera unaprjeđenja ekonomske suradnje, a posebno ističe otvaranje zajedničkih logističkih centara i robnih kuća u kojima bi se predstavljali proizvodi zemalja regije, što bi snižavalo troškove i povećavalo bolju dostupnost robe na treća, udaljenija tržišta.

“Koliko je važno unaprjeđivati saradnju zemalja regije, pokazuju i najnoviji statistički podaci, prema kojima u Srbiju raste uvoz i iz BiH i iz Hrvatske i samo tako se može računati i na daljnju dinamiku ukupnih privrednih aktivnosti i podizanje razine životnog standarda stanovništva”, naglašava Đogović ne umanjujući i saradnju na kulturnom, znanstvenom i sportskom polju.  

Nametnuti okovi od korumpiranih elita

Ipak, za ekonomski napredak u interesu građana i jasniju perspektivu, kako kaže, važno je ostavljanje po stani nesuglasja koja postoje u političkim elitama, prevazilaženju prošlosti, sa fokusom na zajedničkim projektima i jačanju suradnje.

“Sve dok se društva ne oslobode okova i ograničenja nametnutih od politički korumpiranih elita koji na njima parazitiraju zadovoljavajući partikularne, dok opći interesi ostaju marginalizirani, ostat će taoci svojih vrhuški i brendirati će se kao međusobno posvađane kolonije. Ekonomska suradnja u pravcu carinske unije i čvršća kulturna, sportska i znanstvena saradnja preduvjeti su za fokusiranje cijele regije na budućnost i hvatanje koraka sa svijetom. Zbog svog multinacionalnog karaktera i složenosti, BiH treba prednjačiti u promoviranju ovakvih ideja”, zaključuje Đogović.

No, da je sve to ipak premostivo pokazuje i biznismen s početka ove priče.

“Uvijek se može bolje surađivati. Razvoj gospodarstva i napredak žitelja svih zemalja regije, najbolje zacjeljuje rane iz prošlosti”, zaključuje Mirko Grbešić.

DW