Zeničani potpisivali peticiju za proglašenje Parka prirode “Babina-Tvrtkovac”

peticija zenica babina tvrtkovac 1

Na nekoliko lokacija u gradu Zenica se potpisivala peticija koja će biti upućena Gradskom vijeću s ciljem proglašenja Parka prirode “Banina-Tvrtkovac”, koji bi trebao postati i prvo zaštićeno područje u tom gradu.

Nosilac aktivnosti je Eko-forum, dok su Savez izviđača Grada Zenica i Eko-Tvrtkovac partneri u tom projektu. Kako je istakla koordinatorica projekta “Zaštita prirode na teritoriji grada Zenica” Sanja Mlađenović-Stević iz Eko-foruma Zenica, “nekih 60-ak kvadratnih kilometara prostora trebalo bi da se zakonski zaštiti”, a što bi spriječilo štetne radnje u prirodi, krivolov, šumske krađe, stvaranja divljih deponija…

-Ustvari, ovim bi se prostorima omogućilo da dobiju zamah u privrednom i turističkom razvoju. Mi zagovaramo da političari shvate šta su, ustvari, njihove obaveze, jer prema Zakonu o zaštiti prirode i prema aktuelnoj prostorno-planskoj dokumentaciji, teritorija grada Zenica treba da ima 10 posto zaštićenog teritorija.

Odluku o tome donosi Gradsko vijeće Grada Zenica i Skupština Zeničko-dobojskog kantona. GV treba da izglasa prethodnu saglasnost o proglašenju PP “Babina-Tvrtkovac”, a Skupština ZDK bi trebala da, onda, donese zakon kojim bi bio proglašen PP “Babina-Tvrtkovac” te određen i upravljač ovim prostorom- kazala je Mlađenović-Stević.

Institucija koja bude upravljala zaštićenim područjem PP “Babina-Tvrtkovac”, napominje, provodit će “zakonske obaveze zajednice i političkih struktura”. Prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti, Evropska unija, podvlači Mlađenović-Stević, zahtjeva da se minimalno 17 posto nacionalne teritorije zaštiti.

Elaborat o opravdanosti proglašenja ovog teritorija parkom prirode, ističe Mlađenović-Stević, već je urađen te može poslužiti kao osnova za donošenje Zakona o proglašenju PP “Babina-Tvrtkovac”.

-Naš Zlatan Alispahić-Zlaja uradio je logo budućeg PP ‘Babina-Tvrtkovac’, koji, u stvari, simbolizira ‘vilinog konjica’, koji je jedan od zaštićenih vrsta na tom prostoru. Ukupno je 15-ak zaštićenih vrsta prema Evropskim direktivama i prema ‘Crvenim listama’ u Federaciji Bosne i Hercegovine-istakla je Mlađenović-Stević, koja napominje da bi se istraživanje trebalo provesti u dosta većem obimu te u svim godišnjim dobima.

Sekretar Ekološkog udruženja Eko-Tvrtkovac Jakub Spahić napominje kako su mlado udruženje, koje funkcionira tek sedam godina, ali da su do sada uradili dosta poslova na uređenju spomenutog prostora koji bi trebao biti proglašen parkom prirode.

-Uredili smo i formirali Eko-park ‘Postojan’, završili smo arheološko istraživanje na lokalitetu Markov kamen, a prije nekoliko dana i speloološko istraživanje pećina u kanjonu Seočke rijeke – istakao je Spahić, koji dodaje kako su sudjelovali i u izradi Elaborata o opravdanosti prograšenja PP “Babina-Tvrtkovac”.

Radi se, kaže, o području koje se tek otvara prema građanima tog grada, koji postaju svjesni o njegovoj ljepoti i važnosti. Osim prirodnih ljepota, napominje, to područje obiluje i kulturno-historijskim spomenicima, a značajno je i zbog vjerskog segmenta. Radi se, istovremeno, kaže, o jednom od najsiromašnijih prostora u Gradu Zenica, ali i u BiH.

-U nekoliko sela skoro nema stanovnika. Svi su ljudi otišli…U svakom selu imate 20-ak praznih kuća. Nešto se mora dešavati da se poporavi stanje te da nam ostane mladost. Jedan od projekata koji daje nadu je i PP “Babina-Tvrtkovac”, koji se proteže iznad sela Puhovac do Smetova. Sa svim njegovim karakteristikama- ističe Spahić.

Elaborat je, podvlači, “pokazao i dokazao da je taj prostor vrijedan nekakve zaštite”, a poseban značaj je, napominje Spahić, što “Zenica nema ništa; ZDK ima 1,5 posto, BiH četiri posto zaštićenih prostora”, a obaveza je 17 posto. Slovenija, naglašava, ima čak 76 posto svog teritorija pod zaštitom.

– Pored ukupne površine, kojom bi Zenica dobila 9,5 posto zaštićenih površina, mi smo unutar tog parka predložili tri “zonirane” površine, koje bi bile interesantne za intenzivan razvoj turizma. Jedno od tih područja su Smetovi, zatim šire područje Lastavica – od Markovog kamena do Lastavice i treće dio Pepelara.

Poznato je da je bolnica za plućne bolesti, koja se trenutno nalazi u Tešnju, trebala da bude izgrađena na Pepelarima- kaže Spahić.

Prije rata, napominje, izrađena je i studija koja je pokazala kako je “spoj bjelogogorične i crnogorične šume” na tom prostoru prava “vazdušna banja te da povoljno djeluje na zdravlje ljudi”.

Prethodni članakSvako treće novo radno mjesto bit će u turizmu, BiH ima ogroman potencijal
Sljedeći članakŠahin zatražila veći angažman NATO-a na Zapadnom Balkanu