Screenshot 6 2
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Izdvojeno / Vijesti
Kurbani 2021

Poslovna zona u Zenici u proteklih 16 godina postala je mjesto malih, ali i velikih biznisa, a sve zahvaljujući partnerstvu lokalne zajednice s privrednicima. Jednu od uspješnih priča donosi nam i Ferid Ibrahimagić koji je 2005. godine među prvima u Poslovnoj zoni otvorio štampariju “Meligraf”.

Zenička razvojna agencija ZEDA postoji već sedamnaest godina, a kroz svoje poslovanje educirala je veliki broj polaznika, ali i pomogla privrednicima da u današnjoj uspješnoj poslovnoj zoni, koja je daleke 2005. godine bila samo zapuštena poljana, razviju biznise i postanu prepoznatljivi na tržištu rada.

Jedna od tih priča je i priča Ibrahimagića koji je 2005. godine bio jedna od tri firme koje su prve ušle u poslovnu zonu i to nakon konkursa u Gradskoj upravi, te obuke knjigovodstva, menadžmenta, na računarima i drugim poljima potrebnim za uspješno poslovanje.

“Cijena je bila dosta privlačna od 1 KM po kvadratu, a poslovna zona je polako postajala poslovna zona. U prostoru smo radili godinama, sa ZEDA-om smo imali jako dobre odnose, finu saradnju, radili smo i za njih i za tadašnju Gradsku upravu. Prolazili smo razne edukacije menadžmenta što nam je pomoglo s biznisom i brojne male firme su s velikim firmama, koje su dolazile, brže rasle”, kaže Ibrahimagić.

Na otvorenje štamparije “Meligraf” se odlučio jer je to njegova ljubav iz školskih dana s obzirom na to da je svoj zanat učio u tadašnjem Domu štampe. Studij je završio u Zagrebu na višoj grafičkoj školi, a sebe je uvijek stavljao u poziciju da je bolji od radnika kako ne bi ni o kome ovisio u kriznim trenucima.

Foto: E. M./Klix.ba
Foto: E. M./Klix.ba

“Onaj ko zna raditi svoj posao konkurencija mu uvijek dobro dođe, ali uvijek se treba razmišljati da se bude bolji od konkurencije. Imao sam svojih ideja, ali nisam imao novac kao neki. Krenuo sam 100.000 KM ispod nule, ali uz pomoć rada i banaka, ali i odnosa sa ZED-om i tadašnjom Gradskom upravom isplatio sam prostor da nisam to skoro ni osjetio”, izjavio je Ibrahimagić te dodao da su u početku bili firma koja se bavila izdavaštvom knjiga i offsetom, ali da su modernizacijom tržišta morali sav rad ubrzati i prebaciti na računare i digitalne mašine.

Broj uposleni nam je isti kao i na početku, ali sada jedan čovjek radi na digitalnim mašinama u koje smo uložili oko 70.000 i sve to sada lako i dobro funkcioniše. Ne bojimo se budućnosti s elektronskim dokumentacijama. I dalje imamo uvezivanje knjiga, reparaciju starih knjiga i prostora za napredovanje”, zaključio je Ibrahimagić.

Direktor ZEDA-e Senad Ibrahimagić ističe da ZEDA provodi programe edukacije za sve kandidate koji apliciraju na poticajne mjere Grada Zenice za pokretanje vlastitog biznisa, programe edukacija i informisanja koje organizuju za “inkubirce” stanare Biznis Inkubatora i Techno Parka Zenica kao vid podrške u svrhu dodatnog osposobljavanja za njihov daljnji uspješan rad.

“Pored ovoga, tu su i brojni program koji se organizuju u okviru projekta koje smo već ranije implementirali ili radimo na njihovoj implementaciji, a teme ovih programa edukacija su različite i obuhvataju: edukacije iz programskih jezika JAVA Script, PYTHON, tehničkih software poput AutoCAD, SolidWORKS, TOWER i obuka za rad na CNC mašinama, zatim kreativnih radionica na kojima uglavnom okupljamo dame i pokušavamo da ih motivišemo za realizaciju samostalnih poduzetnikčih ideja, digitalini marketing, upravljanja finansijama u MSP itd. Čitav je niz različitih programa koje prije svega organizujemo i planiramo u okviru našeg godišnjeg Plana rada, a u saradnji s našim partnerima i korisnicima naših usluga”, pojašnjava Pašalić.

Foto: E. M./Klix.ba
Foto: E. M./Klix.ba

Dodao je da su 2018. godine imali 28 događaja sa skoro 1.200 polaznika, godinu poslije 49 događaja s 970 polaznika te godinu pandemije, 2020. s 35 programa i 424 polaznika od čega 85 posto polaznika čine mladi. U protekle tri godine su zabilježili i konstantan rast novih start-up firmi inkubiraca, ali i onih koje su već formirane i na tržištu etablirane izlazile iz inkubatora.

“U 2017. godini smo imali 36 privrednih subjekata sa 174 zaposlena, u 2018. godini 37 subjekata s 206 zaposlenih, u 2019. godini 43 subjekta sa 163 zaposlenih i u 2020. godini 39 privrednih subjekata sa 152 zaposlenih. Do sada smo pomogli više od 150 domaćih privrednih subjekata i preko 95 posto ih je opstalo na tržištu. Pored toga što mi i nakon izlaska naših inkubiraca iz Inkubatora nastavljamo saradnju s njima i pružamo im i dalje sve one usluge koje inače nudimo zeničkim ali i ostalim privrednicima, jedan od razloga je i to što je period boravka u našem Inkubatoru pet godina, a ne uobičajenih tri godine. To je vjerovatno jedinstveno barem na našim prostorima”, dodaje Pašalić.

Kazao je da sve svoje godišnje planove kreiraju krajem tekuće za narednu godinu i da uvijek sadrže one aktivnosti koje su u trendu s kretanjima u Evropskoj uniji jer je, kako kaže Pašalić, to i uslov za kreiranje uspješnih projekata. Neizostavna je i pomoć kako lokalne zajednice tako i viših nivoa vlasti u svim ovim procesima.

“Naravno, mi kao Agencija ne možemo puno toga sami uraditi, iza nas prije svega stoji velika podrška i razumijevanje lokalne vlasti, Grada Zenice na čelu s Fuadom Kasumovićem i njegovim saradnicima te Službe za privredu i upravljanje razvojem s Amrom Mehmedić, ali i svih domaćih i inostranih institucija koje podržavaju naše projekte poput EU, USAID-a, GIZ-a te Federalnog ministarstva obrta razvoja i poduzetništva i brojnih drugih”, zaključio je Pašalić.