AUTOR:
Portal 072info

DATUM:

Rijetko koja djevojčica je ljubav prema pijesku kao sredstvu za igranje prenijela u svoj život kao glavnu stvar zanimanja. Ipak, to je bila odluka Šejle Krasnić, Zeničanke i diplomirane geologistkinje koja stijene istražuje do najsitnijih detalja, kako onih nekoliko stotina metara ispod zemlje, tako i onih na površini terena. Iako isprva istraživanje stijena nije bio njen prvi izbor, ljubav se rodila zbog multidisciplinarnog karaktera geologije. Krasnić se od osnovne škole bavi plesom, latinoameričkim i standardnim plesovima, tako da je odluka o upisu na geologiju Rudarsko-geološko građevinskog fakultetu u Tuzli iznenadila i njene najbliže.

Spoj nauke i umjetnosti

O spoju nauke i umjetnosti i danas joj je teško govoriti, ali na početku razgovora nam je objasnila odakle se rodila ljubav za geologiju.

“Kroz srednju školu najviše sam voljela predmete historije i geografije, ali su mi kao društvene oblasti statične i onda sam pronašla nešto dinamičnije što podliježe stalnim promjenama i naučnim istraživanjima, to je bila geologija. Ljubav se i dalje razvijala kroz studij i obrazovanje kada sam otkrila šta je zaista geologija i da podrazumijeva mnogo šire područje izučavanja”, govori Krasnić.

Ono što je igra za djecu u današnjem vremenu, kao što je pronalazak skrivenog blaga preko mape osakačenog pirata, u nešto ozbiljnijem obliku je posao naše sagovornice koja do minerala i drugih materijala dolazi istražnim radovima, analizom starih geoloških karata i drugih analiza.

“Odakle žena kao inženjer geologije stotinama metara pod zemljom?”

Ipak, kada je završila studij, primijetila je i stigmu u našem društvu kroz pitanju odakle uopće žena kao inženjer geologije?

Foto: E. M./Klix.ba

“To je praksa svugdje u svijetu, samo je možda kod nas intenzivnije, da se postavlja pitanje odakle žena inženjer. Činjenica je da u današnjem vremenu morate pokazati da se isto ili bolje razumijete u struku i sve ostalo od muškaraca, a protiv predrasuda se boriti djelima i uspjehom”, izjavila je Krasnić.

“Priznajem da sam isprva razmišljala da li ću biti prihvaćena, ali s vremenom kroz rad i trud samopouzdanje je poraslo”, dodaje naša sagovornica.

Svoj prvi angažman je imala u Rudniku mrkog uglja “Zenica” gdje je radila kao pripravnica-geologistkinja. Istraživala je ležište uglja kroz proces podzemne eksploatacije, kvalitet uglja te interpretirala dobivene rezultate. Više puta sedmično je silazila u jamu, nekoliko stotina metara pod zemlju i kao sve muške kolege, rizikovala svoj život.

Foto: E. M./Klix.ba

Nakon RMU “Zenica” svoj rad je nastavila na rekonstrukciji tunela Vranduk 2 i izgradnji servisnog tunela gdje još uvijek svakodnevno radi.

“Ovo je inženjerska geologija i mnogo mi je zanimljivija i dinamičnija nego rudnička geologija. Rudnička geologija je lijepa, ali moja želja nije bila da nastavim s njom jer podrazumijeva mnogo više istraživanja za potrebe izgradnje objekata i građevina”, dodaje Krasnić.

Na pitanje da li je veća odgovornost bila stotinama metara ispod površine zemlje ili isto toliko metara u tunelu ispod brda, ističe da je ona jednaka.

“S iskustvom ide i odgovornost. Drugačije ne ide, tako da je sve to manje-više isto. Svaki posao ima odgovornost i svaki korak donosi novo iskustvo”, izjavila je naša sagovornica.

Žene moraju mijenjati svoju svijest i početi vrednovati sebe

O tome šta je žena, rodnoj ravnopravnosti, mogla bi pričati dosta, a ističe da ona počinje od izdavanja diplome gdje nije ispoštovana jezička ravnopravnost, odnosno, gdje joj piše da je geolog, a ne geologistkinja.

Međutim, to i nije tolika prepreka u njenoj samosvijesti i kontinuiranoj izgradnji profesionalnog aspekta života.

Foto: E. M./Klix.ba

“Ukoliko imamo iste sposobnosti i ukoliko smo isto kvalifikovani, ne bih pristala na manje vrijednosti u odnosu na muškog kolegu. Međutim, ništa se ne može generalizovati, pa ni ovo. Sve je individualno i zavisi od okruženja, radne atmosfere, odnosa kolega i poslovanja”, kaže ona.

Na kraju je pojasnila kako Međunarodni dan žena nije samo cvijet te da se treba obilježavati na adekvatniji način. Dan žena uglavnom obilježi s prijateljicama, bliskim osobama, a mišljenja je da žene zaslužuju puno bolji položaj u društvu.

“Najviše mi smeta stav žena prema sebi i njihovom položaju u društvu. Žene doprinose svemu, uključene su u sve društvene događaje, ali njihov glas se ne čuje dovoljno. Zbog mišljenja da će ako budu bučnije biti ‘eliminisane’, boje se i prihvataju patrijarhalne vrijednosti. Ništa se neće promijeniti dok ne postanemo svjesne toga i to je prvi korak – razvijanje svijesti i na korak smo do promjena”, mišljenja je naša sagovornica.

U budućnosti i dalje će nastaviti istraživati bh. geologiju, planira završiti master studij na fakultetu u Tuzli, a možda i tražiti nove poslovne prilike izvan BiH.

“Za sada sam zadovoljna svojim položajem u društvu, a u budućnosti sve zavisi šta će mi se ponuditi na poslovnom planu, pa bilo to u BiH ili negdje izvan nje”, zaključila je Krasnić u razgovoru za Klix.ba.

E.M/Klix.ba