Zima, zagađen zrak i respiratorni virusi: zašto su pluća danas pod višestrukim pritiskom

Zimski mjeseci u Bosni i Hercegovini već godinama nose isti obrazac povećanog zdravstvenog rizika: loš kvalitet zraka, grijanje odnosno isušivanje zraka, temperaturne inverzije i istovremeno pojačanu cirkulaciju respiratornih virusa. Ove okolnosti zajedno stvaraju posebno nepovoljne uslove za respiratorni sistem.

Prema dostupnim podacima, koncentracije štetnih čestica u brojnim gradovima BiH tokom zime višestruko prelaze preporučene vrijednosti. Takve čestice lako prodiru duboko u pluća, iritiraju sluznicu disajnih puteva i smanjuju njihovu prirodnu odbrambenu funkciju. U takvom okruženju, organizam postaje podložniji infekcijama.

Istovremeno, dostupni javnozdravstveni pokazatelji i izvještaji ukazuju na pojačanu cirkulaciju respiratornih virusa u Bosni i Hercegovini. Sezona gripe i drugih akutnih respiratornih infekcija započela je ranije nego uobičajeno i s izraženijim intenzitetom, što se odražava kroz povećan broj oboljelih i dodatno opterećenje zdravstvenog sistema. Upravo u ovakvim okolnostima, pluća postaju jedna od najugroženijih tačaka ljudskog organizma.

Prim. dr. Ružica Zagorčić, specijalista pneumoftiziologije, upozorava da hladan kao i suhi zrak u zatvorenim prostorima usljed intenzivnog grijanja, dovode do isušivanja sluznice disajnih puteva i olakšavaju prodor patogena u pluća.

„Hladan zimski zrak predstavlja dodatni stres za disajne puteve jer isušuje sluznicu i olakšava nastanak upalnih procesa. Zato je važno održavati vlažnost prostorija, hidratirati se te se kontrolisano izlagati hladnoći“, naglašava dr. Zagorčić, uz napomenu da se prvi znaci opterećenja respiratornog sistema najčešće prepoznaju kroz suhi kašalj, osjećaj težine u prsima, začepljen nos i pojačan umor.

U periodu kada su pluća izložena istovremenom djelovanju zagađenog zraka, hladnoće i respiratornih virusa, dodatno opterećenje duhanskim dimom može značajno pogoršati zdravstveno stanje i produžiti oporavak. Pasivno pušenje dokazano utiče na normalnu funkciju pluća, slabi imunitet i povećava rizik od različitih oblika respiratornih infekcija. 

Zdravstveni stručnjaci su saglasni da je prestanak pušenja najvažnija i najefikasnija mjera za očuvanje zdravlja pluća. Međutim, klinička praksa pokazuje da dio pušača u datom trenutku nije spreman ili ne uspijeva u potpunosti prekinuti s ovom navikom, što otvara potrebu za pristupima koji mogu olakšati tranziciju ka potpunom prestanku pušenja. 

“Prestanak pušenja je najbolja mjera zaštite pluća. Međutim, realnost pokazuje da dio pušača jako teško uspijeva u potpunosti prestati. U tom kontekstu, sve se češće govori o konceptu smanjenja štete, odnosno o bezdimnim alternativama kao privremenom i prijelaznom pristupu. Iako nisu bez rizika ipak mogu predstavljati korak ka konačnom cilju, a to je potpuni prestanak pušenja,” kaže Zagorčić. 

U idealnom scenariju, odgovor na sve ove rizike bio bi jednostavan: čist zrak, snažan imunitet i potpuno izbjegavanje duhanskog dima. Međutim, stvarnost je složenija. Dok se sistemska rješenja za zagađenje zraka sporo implementiraju, a virusi sezonski dolaze i odlaze, individualne odluke postaju najznačanjiji način smanjenja rizika.