Gavran: Američko tržište za BiH zatvoreno, spas je u evropskim i drugim kupcima

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da će se negativne posljedice američkih carina od 30 posto na proizvode iz Bosne i Hercegovine moći ublažiti jedino preusmjeravanjem izvoza na druga tržišta, što vidi kao najizgledniji potez u ovom trenutku.

Odluka SAD-a o povećanju carina počela je važiti 7. augusta, a prošle godine BiH je u tu zemlju izvezla robe u vrijednosti od preko 230 miliona KM, dok je uvoz iznosio oko 190 miliona KM.

Po njegovom mišljenju, ovaj sektor može bez većih problema preusmjeriti robu ka kupcima iz Evropske unije i drugih dijelova svijeta, jer potražnja za oružjem i municijom kontinuirano raste.

“Proizvodi namjenske industrije su kao prodaja vode u pustinji. Danas je u svijetu tolika potražnja za oružjem i municijom da će bh. firme lako prodati negdje drugo ono što ne mogu prodati SAD-u”, naglašava Gavran.

Dodaje da bi domaće vlasti trebale raditi na pozicioniranju BiH kao pouzdanog dobavljača u planovima EU za masovno naoružavanje, te tragati za drugim stabilnim tržištima, jer je američko zbog rasta carina sa 12 na 30 posto postalo “nerealno”.

“Prvi je da američka administracija odluči paušalno povećati carine svim državama za još 5 ili 10 posto. Međutim, za BiH to više ne igra nikakvu ulogu, jer nam se već sada praktično sa ovom visinom carine zatvara američko tržište.

Drugi rizik odnosi se na eventualne kaznene mjere prema državama koje kupuju ruske energente, ukoliko rat u Ukrajini potraje. Podsjeća da BiH nabavlja ruski plin i da će to nastaviti jer nema druge opcije.

“SAD uopće ne žele da pregovaraju sa BiH, nisu nam posvetili bilo kakvu pažnju u ovom procesu, tako da je s njima nemoguće postići sporazum”, objašnjava.

Napominje da SAD sporazume sklapa isključivo sa ekonomskim silama poput Japana, država EU ili Kine, koje se mogu obavezati ne samo na snižavanje carina, nego i na milijarde ulaganja u njihovu privredu, što BiH ne može ponuditi.

Podsjetio je i na carinske stope u regionu – Srbiji je uvedeno 35 posto, Sjevernoj Makedoniji 15 posto, dok Kosovo, Crna Gora i Albanija imaju univerzalnu stopu od 10 posto.

Gavran pojašnjava da niže stope kod nekih zemalja proizlaze iz minimalnog obima izvoza u SAD i izostanka suficita, što ih je činilo spremnim da bez protivljenja prihvate američke uvjete.

Iako američko tržište zvuči atraktivno, Gavran smatra da gubitak tog tržišta nije presudan.

“Da je riječ o tržištu Srbije ili da izgubimo tržište Hrvatske ili Evropske unije, negdje gdje stvarno izvozimo široku lepezu proizvoda, to bi bilo nenadoknadivo”, zaključuje on.