Otkazni rok: 15 ili 30 dana — i koliko košta prekid “preko noći”

Otkazni rok je vremenski period između trenutka kada jedna strana dostavi otkaz ugovora o radu i dana kada radni odnos stvarno prestane. U praksi, to je “tampon zona” koja treba da zaštiti i radnika i poslodavca: radnik dobija vrijeme da završi poslove i pripremi se za naredni angažman, a poslodavac da organizuje zamjenu i kontinuitet procesa.

Trajanje otkaznog roka u Bosni i Hercegovini određuje se entitetskim i distriktalnim zakonima o radu, kolektivnim ugovorima, pravilnicima i samim ugovorom o radu. Uobičajeno je da za radnika rok iznosi najmanje 15 dana, dok je za poslodavca pravilo 30 dana, a u pojedinim situacijama, naročito kod dužeg staža ili ugovorenih pravila u kolektivima, može dostići i tri mjeseca.

Tokom probnog rada rokovi su kraći, što takođe treba da bude precizirano ugovorom. Uvijek vrijedi provjeriti vlastiti ugovor i važeći kolektivni ugovor jer su to prvi izvori koji preciziraju trajanje i uslove.

Rok najčešće počinje teći od prvog sljedećeg dana nakon što druga strana primi pisani otkaz. Pisana forma je važna i zbog dokazivosti, pa se u praksi koriste uručenje uz potvrdu ili preporučena pošta.

Neodraditi otkazni rok bez dogovora s poslodavcem nosi rizike. Poslodavac može tražiti naknadu štete ako dokaže konkretan gubitak zbog iznenadnog odlaska, a radnik može ostati bez dijela prava koja zavise od urednog prestanka radnog odnosa.

Samovoljno uskraćivanje zarađene plate nije dozvoljeno, ali prebijanje potraživanja ili naknada je moguće samo u okvirima koje dopušta zakon ili uz pravosnažnu odluku i pisani dogovor. Često pitanje je može li preostali godišnji odmor “pokriti” otkazni rok.

Odgovor je potvrdan samo ako se dvije strane dogovore. Radnik može zatražiti korištenje godišnjeg odmora u periodu otkaznog roka, ali je potrebna izričita saglasnost poslodavca.

Ako godišnji ostane neiskorišten do posljednjeg radnog dana, poslodavac je dužan isplatiti naknadu za te dane, u skladu s propisima. U slučaju bolovanja ili drugog odsustva, na tok i prekid roka primjenjuju se odgovarajuće zakonske i kolektivne odredbe.

Postoje dva načina da se rok skrati ili u potpunosti preskoči. Prvi je sporazumni prestanak radnog odnosa, kada se strane pismeno dogovore o datumu prestanka rada i tada otkazni rok ne postoji osim ako ga same ne predvide.

Drugi je izričito odricanje poslodavca od roka, djelimično ili u cijelosti, što takođe treba da bude potvrđeno u pisanoj formi i može uključiti kompenzacije umjesto odrađivanja. Za poslodavca, obaveze tokom otkaznog roka ostaju iste kao i ranije: zakonito raspoređivanje posla u realnom obimu, redovan obračun i isplata svim pripadajućih naknada, te pravovremeno izdavanje potrebne dokumentacije po prestanku radnog odnosa.

Za radnika, uredna pismena komunikacija i poštovanje rokova smanjuju rizik od sporova i ubrzavaju prelazak na novo radno mjesto. Prava na novčanu naknadu za nezaposlene nakon prestanka radnog odnosa zavise i od toga ko je dao otkaz i po kom osnovu.

Kada radnik sam da otkaz, pravo na novčanu naknadu može biti ograničeno ili isključeno, dok je u slučaju poslovno uslovljenog otkaza od strane poslodavca mogućnost ostvarivanja naknade veća, naravno uz ispunjenje uslova staža, blagovremene prijave i drugih lokalnih pravila.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za Android: KLIKNI OVDJE
Preuzmite mobilnu aplikaciju 072info za iOS: KLIKNI OVDJE