Hoće li Dodik od Hercegovine napraviti pustinju?

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, predsjednik nelegalne Vlade Republike Srpske, Savo Minić, zajedno s ministrom energetike i rudarstva Petrom Đokićem i direktorom Elektroprivrede Republike Srpske Lukom Petrovićem, prisustvovao je 6. novembra svečanom obilježavanju završetka proboja šest kilometara dugog dovodnog tunela Hidroelektrane “Dabar” – kako se tvrdi – jednog od ključnih objekata u okviru kontroverznog projekta “Gornji horizonti”. Dok Milorad Dodik najavljuje “da će ovo postrojenje za godinu dana početi proizvoditi električnu energiju”, ekološka udruženja upozoravaju da bi mogle biti velike posljedice probijanja tunela Hidroelektrane “Dabar” u Nevesinju.Podsjetimo, kontroverzni projekt “Gornji horizonti” predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera, što bi, pojednostavljeno, moglo isušiti dijelove Hercegovine oko Stoca, Čapljine i Mostara, s nesagledivim posljedicama. Traži se da država preuzme slučaj zlostavljanja djevojčica u TuzliAkademik Muriz Spahić, naš eminentni stručnjak, hidrolog, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, godinama upozorava na ozbiljne posljedice ovog projekta. “Nije teško pretpostaviti da će pokretanjem procesa rada projekta Gornji horizonti biti izmijenjeni prirodni elementi.Od bezvodnog krškog pejzaža, koji je povremeno imao površinske vode, nakon vještačkog prevođenja podzemnih voda taj prostor će biti potpuno bezvodan. U takvim okolnostima postojeći biodiverzitet će osiromašiti, a neke vrste potpuno nestati.U bezvodnim geografskim prostorima život je ograničen kako za ljude, tako i za domaće životinje. Nije potrebno biti mudar i predvidjeti napuštanje ranijih imanja u nedostatku vode.Umiranje života će biti očigledno”, izjavio je akademik Spahić za u novembru 2023. Vlada RS-a se, naravno, nije obazirala na ovakva upozorenja.To je, kako bi kazala pokojna Latinka Perović, slika tog “hajdučkog društva” i “hajduka s leptir mašnom”. Naime, u decembru 2021. godine Vlada RS-a je donijela odluku kojom daje garanciju bh. entiteta Republike Srpske za kreditno zaduženje Hidroelektrane “Dabar” d.o.o.Trebinje kod Izvozno-uvozne banke Kine u iznosu od 189.409.002 eura za izgradnju ostatka objekata ove hidroelektrane, čija će instalirana snaga biti 159,15 megavata. Ugovor o izgradnji HE “Dabar” potpisali su “Elektroprivreda RS” i preduzeće “China Energy Gezhouba Group”, koje će finansirati 85 posto projekta.Prethodno je Vlada Republike Srpske dala koncesiju HET-u za izgradnju i korištenje HE “Dabar”. Koncesija je data na 50 godina!Već decenijama ekolozi, novinari, intelektualci i stanovnici Hercegovine – bez rezultata – upozoravaju na moguće fatalne posljedice projekta “Gornji horizonti”. Naravno, oni uključeni u projekt “Gornji horizonti” i danas negiraju bilo kakve posljedice, no relevantni stručnjaci su davno uradili listu mogućih posljedica.To su: promjena klime, moguća mentalna oboljenja lokalnog stanovništva zbog potpune promjene prirodne slike i druge opasnosti po ljudsko zdravlje, nestanak dijelova ribljeg fonda, ptičjih vrsta, biljnog raslinja, nestanak šumske divljači, uništenje prirodnog lanca ishrane, uništavanje poljoprivrednih i turističkih dobara… Grupa stolačkih studenata, predvođena Rusmirom Mahmutćehajićem, Nijazom Durakovićem i Kasimom Korjenićem, još 70-ih godina prošlog stoljeća pokušavala je uvjeriti tadašnje vlasti da bi “Bregave i stotine vrela u Hercegovini, krene li se s realizacijom tog suludog poduhvata, mogle nestati”.Rahmetli prof. dr. Nijaz Duraković do svoje smrti je ukazivao na tragične posljedice “Gornjih horizonata”, tvrdeći “da se na taj način, za malo megavata struje, čini jedna od najvećih ekoloških katastrofa u Evropi”. “Prijetnje su uistinu potpuno realne.Uzimanjem vode i provođenjem prema Bilećkom jezeru ozbiljno su ugroženi vodotoci rijeka Bregave, Krupe, Bunice, Bune… ali i samo Hutovo blato i Deransko jezero, te još oko 500 vrela u Hercegovini! Oni će bukvalno zabetonirati sve vodene izvore iz Dabarskog, Fatničkog i Gatačkog polja kako bi usmjerili vode u željenom pravcu!U ponore će se izliti milioni kubika betona. Ako se to jednom napravi, onda je kasno.U pitanju su još i sva podzemna vrela na potezu od Dubravske visoravni, pa sve gore do pritoka Neretve oko Glavatičeva u Konjicu, odnosno Lađanica, Krupnja i druge”, kazivao je sada već davne 2008. rahmetli Duraković. Sasvim argumentirano isticao je da se na taj način dovodi u pitanje život u Hercegovini…Bez spomenutih živih vrela oko 200 hiljada ljudi u Hercegovini jednostavno ne može preživjeti, niti njihova stoka, pa čak ni divljač. Bez vode ostaje ogromna Dubravska visoravan, stolačka dolina, Vidovo polje…Na taj način bit će uništena poljoprivredna proizvodnja i onemogućen goli opstanak u Hercegovini. Stanovništvo bi se praktično moralo iseliti.Uzimanjem tih voda Hercegovina će se pretvoriti u neku pustinju”, upozoravao je Duraković. Vlasti u Sarajevu uglavnom su šutjele, kao i obično, ili nisu učinile dovoljno.I poznati književnik Ivan Lovrenović još prije 15-ak godina izražavao je strah da je možda sve “izgubljeno zauvijek”. “Možda čak – ne daj Bože! – i sama rijeka Bregava!Dok završavam ovaj zapis o Zlatku Ugljenu polovica rujna 2011. godine, čitam kako je Bregava u Stocu posve presušila, i kako ta katastrofa, prouzročena izgradnjom hidroenergetskih projekata u višim predjelima istočne Hercegovine, prijeti da postane stalno stanje stvari”, upozoravao je Lovrenović. Poznati sociolog, novinar i publicista, Stočanin, profesor Enes Ratkušić (1957. – 2018.) ukazivao je 2011. da je “Bregava presušila”, te da “sada čekamo zemljotrese”!I ranije je bilo suša, čak i većih od ovogodišnje, ali ja se, kao ni drugi, ne sjećam da je rijeka prestala teći kroz sami grad Stolac”, pisao je rahmetli Ratkušić u septembru 2011. godine. On je ove dramatične događaje dovodio u vezu s “Gornjim horizontima”, “sumanutim projektom koji, najprostije rečeno, zbog malo više struje, podrazumijeva prevođenje voda iz sliva rijeke Neretve u sliv Trebišnjice”.I direktor vodnog područja Jadranskog mora iz Mostara, Damir Mrđen, ukazivao je 2012. da je “već izgradnja prve faze projekta ‘Gornji horizonti’, hidroelektrana Trebinje I, Trebinje II, Plat i Čapljina, dovela do znatne izmjene okoliša donje Neretve, ali i priobalnog dijela u Republici Hrvatskoj”. Poznata ekološkinja iz Ploča i kandidatkinja i za Europski parlament, Ana Musa, još je prije skoro dvije decenije iznosila konkretne primjere promjene okoliša kako u BiH, tako i u Hrvatskoj.Neretva je već sada slana do BiH! Voda iz mora ulazi u Neretvu i dolazi do Čapljine.U Višićima kod Čapljine su tako u Neretvi našli lignje, koje inače obitavaju isključivo u moru. Riječ je o tome da vode koje se usmjeravaju prema Bilećkom jezeru jednostavno smanjuju nivo vode Bune, Bunice i Bregave, a potom i dotok na ušće Neretve.Kad je nivo slatkih voda iz Neretve manji, more dublje prodire u Neretvu u unutrašnjost i zbog toga dolazi do zaslanjenja voda”, objašnjavala je Musa. Plašila se najgorih scenarija za jug BiH i Hrvatske.Od plodne Kalifornije, kako nazivaju deltu Neretve, izuzetno plodnog i bogatog područja, ovdje sada polako nastaje slana pustinja, nastaje Sahara! Morska voda se širi i natopnim kanalima odakle ovdašnje stanovništvo navodnjava zemlju…Ukoliko se ovako nastavi, počet će se sušiti mandarine i ostali zasadi! Planiranom gradnjom brana, Neretvanska bi dolina postala potpuno slana”, govorila je.Naime, u oktobru 2017. Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja pozvao je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i tadašnju ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić da “pokušaju zaustaviti projekt Gornji horizonti” u bh. entitetu Republika Srpska, zbog kojega se, upozorava, “već povećao salinitet Neretve na području Opuzena i Metkovića, a sada i na području BiH, u općini Čapljina”. Je li ovo postaje stvarnosti?Ugledni sarajevski fotoreporter Fuad Fočo snimio je 2020. godine dramatične kadrove korita rijeke Bregave, koja je u donjem toku gotovo potpuno presušila. Posebno je to bilo vidljivo kod Starog mosta, odnosno Mustaj-begovog mosta u Klepcima kod Čapljine.Nakon jučerašnjeg probijanja tunela HE “Dabar” ono na što decenijama dramatično upozoravaju ugledni intelektualci i ekolozi svih ovih decenija – osjetit ćemo uskoro. Možda i pri prvim velikim sušama i narednom podrhtavanju tla, rekao bi rahmetli Enes Ratkušić.Drugom fazom realizacije opasnog projekta predviđena je izgradnja tri hidroelektrane u RS-u – Nevesinje, Dabar i Bileća – te u Hrvatskoj hidroelektrane Dubrovnik. Tunelima, od kojih su dva već probijena, jedan dug 3,8, a drugi 15,8 kilometara, vode s Nevesinjskog, Dabarskog, Gatačkog i Fatničkog polja dovodile bi se do akumulacijskih jezera ovih hidroelektrana i potom usmjeravale prema akumulaciji buduće hidroelektrane Dubrovnik.Nekadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je 2012. upozoravao “da se radi o protuustavnom djelovanju koje može imati nesagledive posljedice, posebno za neretvansku dolinu”. U ovu priču o “Gornjim horizontima” bili su (što je malo poznato) debelo uključeni ljudi oko Milorada Dodika, pa i on sam, te nekadašnji predsjednik Vlade Hrvatske Ivo Sanader, što dovoljno govori o njihovoj transparentnosti i dobrobiti za čovječanstvo.Vlasti RS-a i Hrvatske nisu u tome vidjele “ništa sporno”, te su tada potpisale Memorandum o HE Dubrovnik 2. Međutim, kasnije vlasti Republike Hrvatske pokazale su veću odgovornost spram ovih pitanja, vjerovatno i zbog upozorenja ekologa.Tako je 2021. Elektroprivreda RS-a u javnost pustila informaciju “o obustavljanju svih aktivnosti na izgradnji HE Dubrovnik 2 zbog nezainteresiranosti hrvatske strane”.