Kraj mita o “najsigurnijem gradu”: Kako je rat s Iranom ogolio surovo i autoritarno lice Dubaija

Izvještaji o napadima iranskih dronova i projektila na Ujedinjene Arapske Emirate šokirali su svijet, no ono što se dešava unutar granica “najsigurnijeg grada na svijetu” izaziva još veću zabrinutost.

Kako piše američki magazin TIME, rat s Iranom natjerao je vlasti u Dubaiju da pokažu svoje pravo, autoritarno lice, uvodeći rigoroznu cenzuru i masovna hapšenja onih koji se usude podijeliti i najmanji detalj o posljedicama napada.

Kada je nedavno objavljeno da je ogromni kuvajtski naftni tanker Al Salmi zapaljen u napadu iranskog drona u luci u Dubaiju, svjetski mediji su brujali o mogućoj ekološkoj katastrofi u Hormuškom tjesnacu.

Požar je na kraju lokalizovan bez većih izlijevanja nafte, a 24 člana posade ostala su neozlijeđena. Ipak, jedan detalj bio je posebno zapanjujući: iako se napad dogodio na izuzetno prometnoj lokaciji, gotovo nijedan snimak zapaljenog broda nije isplivao u javnost.

U doba kada pametni telefoni omogućavaju trenutne snimke napada širom Bliskog istoka, sve što je javnost vidjela od incidenta s tankerom bila je jedna agencijska fotografija dima iz daljine, te kasnije zvanična fotografija oštećenog broda, ali tek nakon što je požar ugašen.

Ovakav medijski mrak posebno je neobičan za Dubai, grad u kojem četiri miliona stanovnika i “armija” bogatih influensera svakodnevno dokumentuju svoj luksuzni životni stil, te gdje brojne međunarodne medijske kuće imaju svoja predstavništva.

Drakonske kazne za obične poruke

Istina je da je rat s Iranom natjerao UAE da pokažu svoje pravo, autoritarno lice. Vlada grčevito pokušava kontrolisati narativ o sukobu, strogo kažnjavajući svakoga ko dijeli fotografije raketnih napada i njihovih posljedica. Za Dubai, koji se godinama promovisao kao ultimativna, bezbrižna oaza, ovaj zaokret je drastičan, a rezultirao je i bijegom desetina hiljada stranaca.

Nakon što je 12. marta iranski dron pogodio stambenu zgradu u elitnom naselju Creek Harbour, troje preživjelih uhapšeno je samo zato što su u privatnim porukama poslali fotografije svog uništenog doma kako bi umirili zabrinutu rodbinu. Nekoliko dana ranije, 21 osoba je privedena zbog dijeljenja vijesti o napadima u privatnoj grupnoj prepisci.

Ovi potezi okarakterisani su kao kršenje nejasnih zakona o kibernetičkom kriminalu, koji zabranjuju “emitovanje, objavljivanje ili širenje lažnih vijesti, glasina ili provokativne propagande”.

Kazne? Deportacija, dvije godine zatvora i novčane kazne koje se kreću od 5.450 do čak 54.500 američkih dolara.

“Stotine običnih ljudi uhapšeno je pod ovim zakonima od početka rata s Iranom, i to je vjerovatno konzervativna procjena”, izjavila je Radha Stirling, izvršna direktorica organizacije Detained in Dubai, koja je dodala: “Službenici za sigurnost presreću ljude na ulici i traže da im pregledaju telefone. Meta su svi, od filipinskih sobarica do multimilionera”.

Ušutkivanje influensera i medija

Iako državni tužilac UAE Hamad Saif Al Shamsi pravda ove mjere tvrdnjom da bi snimci mogli “izazvati paniku”, na meti su se našli i akreditovani međunarodni novinari. Sara Qudah iz Komiteta za zaštitu novinara (CPJ) ističe da su novinari u UAE dobili stroga naređenja da ne objavljuju niti govore o onome što se zaista dešava.

Cenzura je zahvatila i influensere. U prvim danima napada, mnogi kreatori sadržaja su prešli s modnih tema na snimanje projektila na nebu i dugih redova ispred prodavnica pića, žaleći se kako se to “ne bi smjelo dešavati ovdje”. Međutim, ubrzo su promijenili ploču. Počeli su objavljivati sablasno sličan sadržaj u kojem hvale zvanične reakcije vlade i ponavljaju floskule o nepokolebljivom vodstvu UAE.

Kraj mita o sigurnoj oazi?

Iza blještavih fasada i 24-satnih zabava, prema izvještajima posmatrača UN-a, UAE se suočavaju i s optužbama da tajno finansiraju pobunjenike u krvavom građanskom ratu u Sudanu. Iako Emirati to oštro demantuju, čini se da se situacija preokrenula protiv njih samih.

Mit o sigurnosti je ozbiljno narušen. Ministarstvo odbrane UAE priznaje da se država od početka neprijateljstava suočila sa 1.977 dronova, 19 krstarećih i 433 balističke rakete. Međunarodni aerodrom u Dubaiju radi na tek 60 posto kapaciteta, a škole i univerziteti prelaze na online nastavu zbog sigurnosnih prijetnji.

Dok neki strani državljani, posebno oni iz Južne Azije, i dalje smatraju Dubai sigurnijim od svojih matičnih zemalja, mnogi dugogodišnji expati su zgroženi novom, militarizovanom atmosferom i gušenjem slobode govora.

“Da su se jednostavno fokusirali na odbranu zemlje od projektila, mislim da bi dugoročno poboljšali svoj imidž”, zaključuje Stirling za TIME, koja dodaje: “Ali hapšenje građana pod ovim zakonima o kibernetičkom kriminalu nanijelo im je nepopravljivu štetu”.