Koridor 5C između kredita i istraga: Zašto BiH kasni za Srbijom i Hrvatskom

U BiH sve do početka 2000-tih godine nije izgrađen ni kilometar autoputa. Tek u periodu od 2001. do 2003. godine izgrađeno je 11,5 kilometara na dionici Jošanica – Podlugovi

Dok Srbija i Hrvatska već imaju više od hiljadu kilometara autoputa, BiH se i dalje bori s dugovima, aferama i blokiranim kreditima za Koridor 5C. Neefikasne javne nabavke, politički sukobi i finansijske rupe u Autocestama FBiH pretvorili su Koridor 5C u projekat koji kasni godinama.

Prvih 11,5 kilometara autoputa u BiH završeno 2023. godine

Ako se uporede modeli i načini finansiranja autoputa, oni se u BiH ne razlikuju od primjenjnih modela u Srbiji i Hrvatskoj. Kao ni od onih koji se primjenjuju u mnogim drugim državama svijeta. Tim više se postavlja pitanje zašto se u slučaju BiH Koridor 5C odnosno autoput na ovom koridoru izrazito sporo gradi? Fokus je istražio razloge i potencijalna rješenja.

U BiH se, kao naprimjer i u Hrvatskoj, gradnja autoputa temelji na javnom modelu, putem javnog preduzeća, dok se finansiranje vrši zahvaljujući zaduživanju na međunarodnom nivou. Dodatni prihodi se crpe od prihoda od putarina, te sredstava od EU fondova.

Mreža autoputa u Hrvatskoj obuhvata više od 1300 kilometara izgrađenih dionica. U Srbiji je izgrađeno više od 1000 kilometara autoputa. U BiH je za 25 godina izgrađeno tek 150 kilometara autoputa, a Koridor 5C previđen je dužinom od 340 kilometara.

Međutim, za razliku od Bosne i Hercegovine, autoput se u susjednim državama, Srbiji i Hrvatski, počeo graditi u vremenu Jugoslavije. Gradnja je počela početkom 1970-tih godina. Još u tom vremenu izgrađene su stotine kilometara dionice koje su povezivale dvije metropola, Zagreb i Beograd s nizom drugih lokacija. 

U BiH sve do početka 2000-tih godine nije izgrađen ni kilometar autoputa. Tek u periodu od 2001. do 2003. godine izgrađeno je 11,5 kilometara na dionici Jošanica – Podlugovi.

Ali zašto je od 2001. do 2026., dakle za 25 godina, izgrađeno tek 45 posto autoputa na Koridoru 5C? Odnosno zašto se gradilo samo u prosjeku šet kilometara godišnje?

Prostorni plan FBiH za Koridor 5C usvoijen tek 2017. godine

BiH je po pitanju ustroja jedna od najkompleksnijih država na svijetu. Tako, primjerice, u gradnji autoputa u Federaciji BiH ili u Republici Srpskoj, osim entitetskih institucija, učestvuje i država. Odnosno Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH. To se posebno odnosi na potpisivanje sporazuma o finansiranju sa međunarodnim kreditorima.

Ovim se, međutim, samo dijelom objašava sporost pri gradnji autoputa. Ključni razlozi su političke prirode. A upravo oni dalje generišu izbjegavanje odgovornosti i koruptivno djelovanje.

Uzmimo samo primjer usvajanja Prostornog plana u FBiH. Prostorni plan 2008-2028 koji je bio krucijalna za niz dionica autoputa u izgradnji usvojen je tek 2017. godine! Polikanstvo u Federalnom parlamentu oduzelo mu je previše vremena.

Također, BiH je posebno na početku lutala kada je riječ o modelu finansiranja. Prvobitno se Koridor 5C pokušao realizirati kroz koncesiju, pa je tako odabran privatni investitor, firma Bosmal. No, ova firma u konačnici nije uspjela osigurati tražene bankarske garancije. Incijativu je preuzela Federalna vlada odnosno tadašnja Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta

Kontaktirane su međunarodne finansijske institucije za podršku projekata kroz ugovore o zajmu. Prvi zahtjevi su napravljeni u maju 2007 godine. Već u u oktobru 2008 godine potpisan je prvi zajama sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD( u iznosu od 180 miliona eura. 

Tim su se finansirale dionice Kakanj – Drivuša (60 miliona eura), zatim Vlakovo – Tačin (60 miliona eura), te Počitelj – Bijača i Svilaj – Odžak (60 miliona Eura). Uslijedili su i drugi zajmovi od Evropske investicijske banke (EIB), a kasnije i od drugih kreditora poput OPEC Fonda. U posljednjim godinama se u djelimično finansiranje autoputa na Koridoru 5C uključila i EU putem grantova.

Autoceste FBiH i problemi s tranšama kredita

Javno preduzeće Autoceste FBiH osnovano je u oktobru 2010. godine, kao pravni nasljednik spomenute Federalne direkcije. Kao takvo preuzelo je i sve ingrencije po pitanju izgradnje autoputa i brzih cesta.

U studiji “Analiza uticaja izgradnje auto-puteva u BiH na sistem upravljanja javnim finansijama, dugom i zaštitom okoliša” navedene su neki od nedostataka u ovoj oblasti. Kao jedan od nedostataka se navodi nepostojanja jasno definisane politike upravljanja javnim resursima i održivosti modela finansiranja autoputa. To za sobom izaziva posljedice.

Zbog korupcije obustavljene tranše kredita

“Postoji značajan iznos sredstava koji je ugovoren (2,7 milijardi KM) za izgradnju autoputeva, ali se ne povlači zbog neefikasnog sistema implementacije (kašnjenje u realizaciji projekata zbog sporog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, grešaka u projektovanju i sl). Na ova sredstva plaćaju se značajni troškovi (commitment fee)”, stoji u studiji koja je objavljena 2019. godine.

“JP Autoceste FBiH će u slučaju nedostatka sredstava u realizaciji projekata ili bilo kojeg drugog razloga (privremena obustava povlačenja kreditnih sredstava ili sl.) osigurati dodatne finansijske izvore putem emisija vrijednosnih papira, komercijalnih kratkoročnih zaduženja”, navodi se, između ostalog, u ovom aktu.

Nalazi Ureda za reviziju FBiH za četiri dionice autoputa

I tako su se krenuli zaduživati kod komercijalnih banaka u BiH. Zatim putem emisije trezorskih zapisa ili obveznica na Sarajevskoj berzi. I kao “šlag na torti” nedavno su izašli su s planom zaduženja od 800 miliona eura na Londonskoj berzi.

Osim jasno definisanih politika, u posljednjim godinama je izražen i nedostatak transparentnosti odnosno odgovornosti pri upravljanju javnim dobrom. Dovoljno je uzeti nekoliko posljednjih revizorskih izvještaja o poslovanju JP Autoceste FBiH.

U posljednjem objavljenom izvještaju Ureda za reviziju FBiH za 2024. godinu istaknuta je negativna ocjena za Autoceste FBiH.

“Ugovori za izgradnju i nadzor dionica autoputa su addendumima više puta mijenjani u dijelu povećanja vrijednosti investicija i prolongiranja rokova izgradnje. To je za posljedicu imalo da je samo na četiri dionice ukupno povećanje iznosilo 255.530.360 eura. Pored toga, obračunate su dodatne kamate po reprogramiranim obavezama za kredite u iznosu od 11.572.271 KM. Navedeno nije u skladu sa Zakonom o privrednim društvima. Zakon nalaže da nadležne osobe poslove obavljaju savjesno, s pažnjom dobrog privrednika i u razumnom uvjerenju da djeluju u najboljem interesu, kako bi Društvo zaštitile od negativnih ekonomskih posljedica”, stoji u revizorskom izvještaju.

Revozori: Kreditna sredstva nisu realizovana

Nadalje, revizori su naveli da kreditna sredstva nisu realizovana u skladu sa dinamikom izgradnje predviđene Planom poslovanja i planom aktivnosti na izgradnji autocesta i brzih cesta za 2024. godinu. Zbog toga je, ističu, JP Autoceste FBiH obračunata taksa za nepovučena sredstva u iznosu od 442.115 KM za ugovor koji je potpisan sa EBRD-om.

Isto tako, pocrtali su revizori, ukupna ugovorena vrijednost građenja, nadzora i tehničke pomoći na izgradnji autoceste Vc, dionica Mostar jug – Buna, poddionica Tunel Kvanj – Buna, iznosi 152.658.147 eura. A to je, ustanovili su, više za 54.558.147 eura u odnosu na prvobitno procijenjenu vrijednost nabavke. Povećana vrijednost nabavke, zaključili su, posljedica je neefikasnog vođenja postupka po procedurama međunarodnih kreditora, koji je trajao više od šest godina.

Korupcija na dionici autoputa Tunel Kvanj – Buna

Kada je riječ o spomenutoj dionici Tunel Kvanj – Buna vrijedi podsjetiti na Fokusovo otkriće iz 2022. godine koje spada u domen korupcije (vrlo važnog razloga koji objašnjava sporu gradnju autoputa).

Kako smo objavili Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF) mjesecima je vodio istragu protiv tadašnjeg direktora Autocesta FBiH Elmedina Volodera. Sumnjičili su ga za prevaru

Volodera se teretilo da je u augustu 2021. godine, usred evaluacije ponuda za izgradnju ove dionice, poslao pismo komisiji za ocjenu ponuda u kojem im daje uputstva da moraju isključiti ponuđača Ozaltin Insaat Ticaret ve Sanayi A.S. (Turska) – Azvirt Limrted Liability Company (Azerbejdžan) i Hering d.d. (Široki Brijeg, BiH).

Upravo je to bio ponuđač koji je imao najnižu ponudu. Ponuđač kojeg su na kraju izabrale Autoceste FBiH bio je konzorcij China Second Metallurgy Group Co.Ltd (Kina) & Guizhou Transportation Planning Survey – Dizajn Academe Co. Ltd (Kina). Iz OLAF-a kažu da je ovaj ponuđač dao ponudu koja nije bila u skladu s uslovima tendera.

Koruptivno ponašanje u periodu dok je Voloder bio na čelu JP Autoceste FBIH nije se završilo s ovim slučajem.

Eksplozija troškova na dionici autoputa Vranduk – Ponirak

Portal Fokus u avgustu 2022. godine otkrio je koruptivnu aferu tokom izgradnje dionice Vranduk – Ponirak, između Zenice i Zepča. 

Objavili smo tada zvaničnu informaciju o svjesnom napumpavanju cijena kako bi se za pojedine priskrbila višemilionska koristi. Nakon Fokusovog teksta Tužilaštvo HNK je započelo istragu, a  predmetu je dalo kodni naziv “Koridor”.

Uslijedila su hapšenja, između ostalog Volodera kao i prethodnog direktora Adnana Terzića. Ovaj predmet sve donedavno je bio u ingerenciji Tužilaštva HNK u Mostaru, te je prebačen Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala pri Federalnom tužilaštvu ili tzv. POSKOK-u

Korupcija na dionici Vranduk-Ponirak

Kada je riječ o spomenutoj dionici, ugovor za njenu izgradnju potpisan je još 2019. godine. Dionica Vranduk – Ponirak trebala je biti završena još 2021. godine. Međutim, ona do danas nije izgrađena.

Korupcija je, nažalost, bila sastavni dio djelovanja pojedinaca i na drugim dionicama autoputa na Koridoru 5C.

Fokus je u julu 2024. godine otkrio aferu u okviru koje je prilikom odabira nadzora za izgradnju dionice Ozimice – Poprikuše došlo do zamjene ponuda. Kako smo objavili, prilikom odabira konzorcija za nadzora za izgradnju došlo je do teške zloupotrebe odnosno zamjene ponude za posao nadzora, a koja je dovela do izbora, do tog momenta, drugorangiranog ponuđača. Nakon naše objave Autoceste su poništile svoju odluku

Evropsko tužilaštvo i istraga kojom je obuhvaćem Denis Lasić

Epilog ove priče je istraga koju je pokrenulo Evropsko tužilaštvo (EPPO) koje se o svemu oglasilo u oktobru prošle godine. Istraga je pokrenuta nakon što je EIB prijavio EPPO-u sumnje na manipulacije u procesu nabavke konsultantskih usluga vezanih za autoput, navodno favorizujući italijansku kompaniju sa sjedištem u Veroni”.

Istragom su obuhvaćeni direktor Autocesta FBiH Denis Lasić, zatim Asmira Dževlana, izvršni direktor Autocesta FBiH za projektiranje i građenje, te rukovoditeljica službe za nabavke ovog javnog preduzeća Katica Vranjković. Istragom je obuhvaćen i Erdal Trhulj, koji je konsultant na više projekata Autocesta FBiH

Upravo to je dovelo i do poteza EIB-a da obustavi isplate tranše kredita za pojedine dionice gdje je ova međunarodna finansijska institucija kreditor. Osim EIB-a, o čemu je također, izvijestio Fokuskreditiranje je zaustavio i OPEC Fond za međunarodni razvoj (OFID).

On je institucije u BiH izvijestio da prekida dalje finansiranje projekata Javnog preduzeća Autoceste FBiH, uključujući i nastavak finansiranja postojećeg projekta poddionice Vranduk – Ponirak

Autoceste FBiH u posljednjem kvartalu prošle godine dostavile su Vladi FBiH dokument pod nazivom “Analiza finansijskog položaja Autocesta FBiH”. U njemu su naveli niz alarmantnih informacije koje su ovo preduzeće dovele do problema s likvidnošću.

Neplaćene obaveze prema EIB-u, OFID-u i KFAED-u 

Još tada su naveli da neplaćene obaveze po međunarodnih kreditima kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), zatim Evropske investicijske banke (EIB), OFID-a i KFAED-a zaključno s 1. septembrom iznose čak 140.194.785 KM.

Istaknuli su da će ovu vrijednost, uvećanu za buduće obaveze, trebati reprogramirati “budući da iste Autoceste nisu u mogućnosti izmiriti u skorijem periodu zbog značajni predfinansiranja projekata na Koridoru 5C”.

Treba napomenuti da se korupcija, barem dok postoji JP Autoceste FBiH, “baštini” još od 2013. godine. Tada je pod lupom javnosti bilo koruptivnog djelovanje tokom izgradnje Sarajevske zaobilaznice. Ustanovljeno je da je asfalta na Sarajeskoj zailaznici tanji za oko tri centrimetra. Istragu je tada preuzelo Tužilaštvo BiH.

Javne nabavke i korupcija: Kako su Autoceste nabavljale vozila

Izgradnja autoputa i putne infrastrukture je jedno od pitanja o kojima postoji opći politički i konsenzus građana u BiH. Međutim, mali broj političara ali i zvaničnika u institucijama svjestan troška takve investicije i uticaja izgradnje na stanje javnih finansija BiH. 

No, prema gore navedenoj studiji “Analiza uticaja izgradnje auto-puteva u BiH na sistem upravljanja javnim finansijama, dugom i zaštitom okoliša” postoji još jedan problem.

Naime, države koje na strateški i kontrolisan način planiraju svoj razvoj izgradnjom autoputeva počinju od postojeće i realno očekivane buduće frekvencije saobraćaja, a potom u obzir uzimaju i druge ciljeve. Jer ukoliko budu gradili autoputevi ili dionice koje nemaju finansijsku opravdanost, vrlo vjerovatno će nedostajati sredstava za one dionice za kojima postoji realna potreba.

Međutim, kako je spomenuto u ovom izvještaju, javna preduzeća za upravljanje cestama, a to su Autoceste FBiH kao i Autoputevi RS ne objavljuju javno podatke o frekvenciji vozila. Ovi podaci jednostavno nisu bili javno dostupni.

Nabavke vozila iz Ljubuškog

Još jedan problem, koji se ne veže samo za Autoceste FBiH, jesu mahinacije u oblasti javnih nabavki.

U izvještaju za 2024. godinu federalni revizori su u JP Autoceste FBiH ustanovili niz spornih javnih nabavki. Tako, naprimjer, i sljedeću:

“Nabavka pet terenskih vozila provedena je putem tri otvorena postupka u martu, julu i septembru 2024. godine. Procijenjene vrijednosti iznose 76.050 KM (jedno vozilo), 105.300 KM (dva vozila) i 105.300 KM (dva vozila). Iako je tenderske dokumentacije preuzelo više potencijalnih ponuđača, dostavljena je po jedna ponuda od istog ponuđača M.R.M. export-import d.o.o. Ljubuški za svaki postupak, za koje je komisija konstatovala da ispunjava tražene uslove. Uvidom u tenderske dokumentacije utvrđeni su zahtjevi tehničkih specifikacija koji su diskriminirajući. Detaljnim navođenjem minimalnih i maksimalnih dimenzija i dodatne opreme vozila u tehničkim specifikacijama upućuje se na favoriziranje određene marke vozila (nabavljena vozila su iz VW grupacije)”.

Portal Fokus je nedavno objavio jedan tender JP Autoceste koji također, u najmanju ruku, može izazvati čuđenje. Kako smo objavili ponuđač je u jednom danu predao ponudu i dobio posao od Autocesta FBiH.