Jeste li znali da jedenje manje hrane zapravo može otežati proces mršavljenja?

Novo objašnjenje stručnjaka ukazuje da kod mršavljenja problem često nije samo količina hrane, već njena struktura. Istraživanja pokazuju da ultraprerađena hrana olakšava prejedanje i otežava kontrolu unosa kalorija.

Decenijama se savjeti o mršavljenju svode na jednostavnu poruku da treba jesti manje. Međutim, sve više istraživanja pokazuje da takav pristup često zanemaruje način na koji glad, sitost i sastav obroka utječu na ponašanje u ishrani.

Kalorijski gusta hrana, poput peciva, čipsa i snažno prerađenih obroka, može u maloj količini sadržavati mnogo energije, a da pritom ne zasiti dovoljno. Takva hrana se često jede brzo, ima malo vode i vlakana te mekanu teksturu, zbog čega organizam ne stigne na vrijeme registrirati sitost. Signalima koji mozgu govore da je obrok dovoljan često treba 15 do 20 minuta da se aktiviraju, a do tada se može unijeti veliki broj kalorija.

Liječnica i naučnica Fatima Cody Stanford, koja se bavi medicinom gojaznosti, kazala je za National Geographic: “Nikada svojim pacijentima neću reći da jedu manje kalorija. Kažem im da jedu kvalitetnije”.

Sličan stav iznosi i profesorica nutricionističkih nauka Barbara Rolls, koja upozorava da ljudi uglavnom procjenjuju koliko im hrane treba prema zapremini obroka, a ne prema broju kalorija.

Zbog toga se kao efikasniji pristup izdvaja ishrana bogata proteinima, vlaknima i minimalno prerađenim namirnicama.

Proteini mogu pojačati osjećaj sitosti i smanjiti djelovanje grelina, hormona gladi, dok vlakna povećavaju volumen obroka i usporavaju prolazak hrane kroz organizam.

Praktično, to znači da tanjir može ostati pun, ali s manje kalorija ako se više oslanja na supe, voće, povrće, grah, jogurt, zob i variva, a manje na energetski gustu hranu. Cilj, kako navode stručnjaci, nije samo brzo skidanje kilograma, nego održiv način ishrane koji je zdrav i dugoročno podnošljiv.