Govor mržnje sve prisutniji na internetu: Gdje je granica slobode izražavanja?

Govor mržnje i ružne riječi privlače pažnju što se prenosi na javni diskurs pogotovo kada su u pitanju društvene mreže, rekla je prof. dr Dragana Trninić, rukovodilac Katedre za novinarstvo i komunikologiju FPN.

“Internet je jedan veliki neograničeni prostor i dao je prostor svima koji imaju tehnički mogućnost da pristupe internetu i da tu iznesu svoje mišljenje. Sama pojava interneta nas je zatekla nespremne. Nismo imali nikakvu edukaciju, nismo bili pripremljeni na život u digitalnom dobu odnosno na život uz internet “, navodi profesorica Trninić.

Pojavom društvenih mreža i otvaranjem profila došlo je do stvaranja privatnog prostora u kojem su ljudi počeli da pišu šta god su željeli bez osjećaja odgovornosti, pojašnjava Trninić.

Internet kao javni prostor

“Ako pogledamo internet kao jedan javni prostor, to je prostor koji svi mi možemo da koristimo ali ne smijemo da zaboravimo da je javni i da imamo odgovornost. Svaka izgovorena riječ u javnom prostoru napisana, treba da bude napisana na onaj način koji podrazumijeva i odgovornost, korektnost i svjesnost o tome da sve što napišemo može na nekoga da utiče, bilo pozitivno ili negativno”, rekla je profesorica.

Prema njenim riječima, ključni problem predstavlja needukovanost i nespremnost za upotrebu interneta na pravi način. Većina ljudi i dalje, naročito kod nas, smatra da je internet prostor u kojem se različita mišljenja mogu iznositi bez posljedica i odgovornosti. 

Kako kaže, ono što je pogrešno u cijelom procesu jeste što govor mržnje dolaze upravo iz neznanja kao i to da pojedinci na pogrešan način koriste društvene mreže. Internet i društvene mreže raspolažu i pozitivnim stranama u koliko znamo da ih koristimo.

Pravo na slobodu izražavanja i informisanja

“Jedan od važnih segmenata medijsko-informacione pismenosti je i “foe” i “foi” što je skraćenica iz engleskog jezika, odnosno sloboda izražavanja i slobodna informisanja. Da imamo pravo na slobodu izražavanja i imamo pravo na informisanje ali to ne znači da možemo da se izražavamo kako mi želimo i kako hoćemo. Zato je UNESKO uveo taj pojam kao zaseban segment pismenosti izražavanja na društvenim mrežama i internetu kao jedan važan dio medijsko informacione pismenosti”, navodi Trninić.

Zlatna sredina između govora mržnje i slobode izražavanje je vrlo jasna i predstavlja pravo na iznošenje mišljenja bez prava na vrijeđanje. Izjava u bilo kojoj formi ne smije nikoga diskreditovati ili mu nanositi štetu, pojašnjava profesorica Trninić.