Hladni tuševi: Šta nauka potvrđuje, a šta su samo obećanja s mreža

Hladno tuširanje postalo je jedan od najpopularnijih trendova u svijetu zdravlja i wellnessa, a društvene mreže preplavljene su tvrdnjama da jutarnji mlaz ledene vode jača imunitet, podiže raspoloženje, ubrzava metabolizam i gradi otpornost. Dio tih tvrdnji ima uporište u istraživanjima, dio je pretjeran, a dio jednostavno nije dokazan. Evo šta se zna, a šta ostaje u domenu nagađanja.

Iako se hladni tuševi predstavljaju kao rješenje potkrijepljeno naukom, dokazi koji se odnose baš na tuširanje hladnom vodom prilično su ograničeni. Dr. Corey Simon s Univerziteta Duke upozorava da je istraživanje o samim hladnim tuševima vrlo oskudno. Postoji stotinjak studija, ali mnoge su stare, imaju metodološke slabosti ili mali broj ispitanika, najčešće mladih i zdravih osoba. Većina onoga što se pripisuje hladnim tuševima zapravo dolazi iz šireg polja hladne terapije, poput uranjanja u hladnu vodu i zimskog plivanja, praksi koje je popularizovao i Holanđanin Wim Hof, poznat kao Ledeni čovjek.

Imunitet i bolovanje: šta je studija zaista pokazala

Najčešće citirani dokaz u prilog hladnim tuševima jest holandska studija iz 2016. godine, objavljena u časopisu PLOS ONE. U njoj je više od 3.000 ispitanika mjesec dana svakodnevni topli tuš završavalo s 30, 60 ili 90 sekundi hladne vode. Rezultat koji se najčešće prepričava jest 29 posto manje izostanaka s posla u odnosu na kontrolnu grupu.

Manje se, međutim, spominje ključna nijansa: broj stvarnih dana bolesti nije se značajno razlikovao među grupama. Drugim riječima, ljudi koji su se tuširali hladnom vodom nisu bili rjeđe bolesni, ali su rjeđe izostajali s posla, što upućuje na to da su možda lakše funkcionirali uprkos blagim tegobama. Autori su i sami naglasili da se izostanci temelje na samoprocjeni ispitanika, što ostavlja prostor za pristranost.

Raspoloženje, budnost i depresija

Osjećaj nagle razbuđenosti nakon hladnog tuša ima fiziološku osnovu. Hladnoća aktivira simpatički nervni sistem i potiče izlučivanje adrenalina i noradrenalina, što povećava budnost, ubrzava rad srca i izoštrava fokus. Mnogi korisnici opisuju i trenutno poboljšanje raspoloženja.

Kada je riječ o depresiji, oprez je nužan. Tvrdnja da hladni tuševi ublažavaju simptome depresije gotovo uvijek se poziva na rad iz 2008. godine objavljen u časopisu Medical Hypotheses. Taj rad, međutim, nije klinička studija, nego hipoteza. Autor Nikolai Shevchuk sam je istakao da je ideju isprobao na statistički beznačajnom broju ljudi, od kojih nijedan nije imao dijagnosticiranu depresiju, te da su potrebna šira i rigoroznija istraživanja. Hladan tuš stoga nije zamjena za liječenje niti dokazana terapija za depresiju.

Kada tijelo dođe u dodir s hladnom vodom, krvni sudovi se stežu, a nakon prestanka izloženosti ponovo šire, što neki stručnjaci povezuju s boljom cirkulacijom. Sportisti odavno koriste uranjanje u hladnu vodu za smanjenje upale i bolova u mišićima nakon napora. Vrijedi, ipak, spomenuti i jednu ogradu: kod treninga snage, uranjanje u hladnu vodu neposredno nakon vježbanja može umanjiti dio mišićnih adaptacija, pa oporavak hladnoćom nije uvijek poželjan za svaki cilj.

Testosteron i metabolizam: oprez s obećanjima

Oko hladnih tuševa kruži i mnogo obećanja o hormonima i mršavljenju. Urolozi su, međutim, suzdržani. Dr. Scott D. Miller navodi da nema uvjerljivih dugoročnih studija koje bi potvrdile da redovno izlaganje hladnoći trajno podiže nivo testosterona. Provjereni načini za to i dalje su redovna tjelesna aktivnost, kvalitetan san i uravnotežena ishrana.

Slično je i s metabolizmom. Izloženost hladnoći aktivira takozvano smeđe masno tkivo i tijelo troši energiju da se zagrije, što blago ubrzava metabolizam. To samo po sebi, ipak, ne dovodi do gubitka kilograma bez promjene ishrane i tjelesne aktivnosti. Pojedini brojevi koji kruže internetom, poput tvrdnji o skoku metabolizma za nekoliko stotina posto, potiču iz starijih laboratorijskih mjerenja i često se navode van konteksta, pa ih treba uzeti s rezervom.

Dermatolozi ističu da hladna voda može privremeno stegnuti pore i smanjiti crvenilo, te da, za razliku od vruće vode, ne uklanja u tolikoj mjeri prirodne masnoće koje štite kožu i kosu. Efekti su, međutim, kratkotrajni, a stručnjaci napominju da je često veća korist u tome što se izbjegava predugo tuširanje vrelom vodom nego u samoj hladnoći. Za osjetan efekat na kožu dovoljno je, kažu, tek nekoliko sekundi hladne vode na kraju tuširanja.

Kome hladni tuš može biti rizičan

Hladni tuševi za većinu zdravih odraslih osoba nisu opasni, ali nisu za svakoga. Nagli dodir s hladnom vodom izaziva takozvani šok od hladnoće, refleksni ubrzani udah te skok srčane frekvencije i krvnog pritiska. Zbog toga oprez savjetuju osobama sa srčanim oboljenjima, povišenim krvnim pritiskom, respiratornim tegobama poput astme, kao i onima s Raynaudovim sindromom ili poteškoćama u regulaciji tjelesne temperature. Osobama iz tih grupa preporučuje se da se prije uvođenja hladnih tuševa posavjetuju s ljekarom.

Kako početi

Za one koji ipak žele pokušati, stručnjaci savjetuju postepenost. Preporučuje se početi s kratkim naletima hladne vode na kraju toplog tuširanja i vrijeme postepeno produžavati, uz kontrolisano, mirno disanje. Alternativa je takozvano kontrastno tuširanje, naizmjenično topla i hladna voda, koje olakšava privikavanje. Ako hladni tuš nekome jednostavno ne odgovara, izostavljanje ovog trenda neće naškoditi zdravlju.

Ukratko, hladni tuševi vjerovatno nose određene koristi za budnost, raspoloženje i osjećaj oporavka, dok su tvrdnje o snažnom jačanju imuniteta, sagorijevanju masti ili liječenju depresije znatno slabije potkrijepljene nego što se to na mrežama predstavlja. Kao i kod većine wellness trendova, najpošteniji odgovor glasi da hladan tuš može koristiti, ali nije čudo.