Stres može godinama tiho mijenjati srce: Kod jedne grupe rizik bio veći 43 posto

Hronični stres kojem su ljudi svakodnevno izloženi mogao bi ostavljati trag na srcu mnogo prije nego što se pojave prvi simptomi bolesti. Veliko istraživanje pokazalo je povezanost hronične upale sa strukturnim promjenama na srcu, kao i većim rizikom od srčanog i moždanog udara.

Istraživanje su proveli naučnici MRC Laboratory of Medical Sciences i Imperial College London, a obuhvatilo je podatke gotovo 480.000 odraslih osoba u Velikoj Britaniji. Rezultati su objavljeni u časopisu European Journal of Preventive Cardiology.

Kako izvještava Imperial College London, istraživači smatraju da bi hronična upala mogla predstavljati jedan od bioloških puteva kojima dugotrajni životni pritisci ostavljaju posljedice na kardiovaskularno zdravlje. Pritom se ne radi samo o psihološkom stresu – viši nivoi upale bili su povezani i sa socioekonomskim okolnostima, pušenjem i viškom tjelesne masnoće.

Promjene se mogu razvijati bez simptoma

Naučnici su koristili podatke UK Biobanka i pratili krvni marker upale poznat kao GlycA, zajedno sa snimcima srca i genetskim podacima.

Rezultati su pokazali da su ljudi s najvišim nivoima upale, odnosno gornjih 20 posto ispitanika, imali 43 posto veći rizik od srčanog i moždanog udara u poređenju s ljudima iz grupe s najnižim nivoima upale.

Kod osoba s višim nivoima upale uočene su i promjene u strukturi srca – deblji zidovi, manje srčane komore i slabije punjenje srca. Posebno zabrinjava što se takve promjene mogu razvijati godinama bez očiglednih simptoma, prije nego što eventualno dođe do srčane insuficijencije.

„Naša studija, najveća te vrste, sugerira da bi milioni ljudi mogli živjeti sa skrivenom upalom koja polako mijenja njihovo srce i izaziva dugoročnu štetu, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara“, rekao je profesor Declan O’Regan s Imperial College Londona.

Istraživače je posebno zainteresirala povezanost upale sa životnim okolnostima. Psihološke poteškoće i socioekonomska ugroženost bile su snažno povezane s višim nivoima upale, uz već poznate faktore rizika poput pušenja i viška tjelesne masnoće.

Nije sve zapisano u genima

Naučnici su proučavali i genetsku predispoziciju te ustanovili da naslijeđeni faktori mogu utjecati na način na koji organizam reagira na različite okolnosti. Međutim, genetski rizik nije jedino što određuje šta će se dogoditi sa srcem.

Istraživanje je identificiralo i određene upalne proteine, uključujući one iz porodica interleukina-1 i TNF-a, koji bi mogli učestvovati u promjenama na srcu. Neki od tih bioloških puteva već su meta lijekova koji se istražuju, što bi u budućnosti moglo otvoriti mogućnost ranijeg prepoznavanja i sprečavanja kardiovaskularnih bolesti.

Autori ipak naglašavaju da na upalu mogu utjecati faktori na koje je moguće djelovati. Među njima su pušenje, gojaznost i fizička neaktivnost.

Važno je i ograničenje istraživanja: rezultati pokazuju povezanost hronične upale, životnih okolnosti i promjena na srcu, ali ne znače da sam stres kod svake osobe direktno uzrokuje srčani ili moždani udar. Studija, međutim, pruža dodatne dokaze o mogućem biološkom mehanizmu kojim dugotrajni životni pritisci mogu biti povezani sa zdravljem srca.