Milijarde eura za autoceste koje ne spajaju BiH: Svako gradi svoje

Četvrt stoljeća nakon početka izgradnje, Bosna i Hercegovina još nije završila autocestu na evropskom Koridoru Vc, koja bi trebala povezati srednju Evropu s Jadranskim morem.

Od postavljanja prvog kamena temeljca 2001. godine izgrađeno je oko 250 kilometara autocesta širom zemlje, a u njihovu gradnju uloženo je približno 2,1 milijarda eura.

Ipak, veliki dio autocestovne mreže i dalje nije povezan. Pojedine dionice završavaju bez nastavka puta, dok evropski tužitelji istražuju određene postupke dodjele poslova i realizacije ugovora. 

Rok za završetak glavnog pravca od sjevera do juga, koji je prvobitno bio planiran za 2012. godinu, pomjeren je najmanje do 2030. godine.

Prema riječima Mustafe Mehanovića, profesora na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu, problem je u tome što BiH nema jedinstvenu saobraćajnu politiku.

“Prioritet bi trebao biti uvrštavanje naših autocesta i brzih cesta u evropsku mrežu. Kod nas u BiH ne postoji jedinstvena saobraćajna politika. Zato imamo situaciju da se ceste grade za povezivanje manjih centara u dva entiteta, a ne za povezivanje cijele mreže”, rekao je Mehanović za Radio Slobodna Evropa.

Izgradnja autocesta u BiH nalazi se u nadležnosti entiteta, odnosno Federacije BiH i Republike Srpske, njihovih ministarstava prometa i javnih preduzeća koja upravljaju infrastrukturom.

Dvije različite politike gradnje

Federacija BiH uglavnom ulaže u izgradnju Koridora Vc, evropskog pravca koji bi trebao povezati Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i luku Ploče u Hrvatskoj.

Ovaj entitet oslanja se prvenstveno na kredite evropskih razvojnih banaka, sredstva Evropske unije i domaće, turske i druge izvođače radova.

Republika Srpska razvija vlastitu mrežu autocesta, uglavnom pravcima od Banje Luke prema Doboju, Prijedoru, Brčkom, Bijeljini i Srbiji. U tim projektima angažovane su i kineske građevinske kompanije, dok su dio finansiranja osigurale kineske državne banke.

Prema dostupnim podacima, u Federaciji BiH trenutno postoji oko 138 kilometara izgrađenih autocesta, dok Republika Srpska ima približno 111 kilometara.

U Federaciji BiH u toku je gradnja oko 55 kilometara autoceste na Koridoru Vc, dok su pojedine dionice još bez određenih rokova početka radova.

Najzahtjevniji dio, suštinski glavna dionica od Sarajeva do Mostara duga oko 50 kilometara, još nije počela. U ovaj projekat spada i tunel Prenj, dug oko 10 kilometara, čija se vrijednost procjenjuje na približno 1,5 milijardi eura.

Iako su novac osigurale evropske institucije, početak radova kasni zbog postupaka izbora izvođača.

Neke dionice izgrađene, ali ne vode nikud

Jedan od primjera sporog povezivanja je dionica Buna Počitelj južno od Mostara.

Ona je završena prije nekoliko godina, ali još nema punu funkciju jer se čekaju druge dionice koje bi je povezale s ostatkom autoceste.

RS sve više okreće se kineskim kompanijama

Autoceste u oba entiteta finansiraju se kreditima evropskih razvojnih banaka, grantovima Evropske komisije, sredstvima entitetskih budžeta, prihodima od putarina i dijelom novca prikupljenog od akciza na gorivo.

Posljednjih godina Republika Srpska sve više sarađuje s kineskim kompanijama.

Autocestu Banja Luka Prijedor gradi kineska kompanija China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group, a projekat se realizira kroz koncesioni ugovor čiji detalji nisu javno dostupni.

Vrijednost tog projekta u međuvremenu je povećana za oko 90 miliona eura u odnosu na prvobitne procjene iz 2018. godine.

Kineske kompanije angažovane su i na dionicama Vukosavlje Brčko i Bijeljina Brčko, koje grade China State Construction Engineering Corporation i China Overseas Engineering Group.

Ukupna vrijednost autocesta koje se trenutno grade u Republici Srpskoj prelazi milijardu eura.

Autocesta Bijeljina Rača vrijedna je oko 180 miliona eura. Srbija finansira 80 posto projekta, dok Republika Srpska učestvuje sa preostalih 20 posto.

Završetak ove dionice prvobitno je bio planiran za septembar 2025. godine, ali je rok pomjeren zbog problema s imovinsko pravnim odnosima.

Iste kompanije godinama dobijaju poslove

U Republici Srpskoj izgradnja autocesta godinama je bila povezana s nekoliko istih izvođača.

Najviše poslova dobijao je Integral inženjering iz Laktaša, često u partnerstvu s regionalnim kompanijama.

Prema podacima CompanyWalla, koji se poziva na finansijske agencije FIA i APIF, Integral je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio oko 651,99 miliona eura prihoda.

Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije ovoj kompaniji i njenom tadašnjem vlasniku Slobodanu Stankoviću 2022. godine, navodeći povezanost s korupcijom u građevinskom sektoru i bliskost s političkim vrhom Republike Srpske. Sankcije su ukinute 2024. godine.

U Federaciji BiH najveći dio poslova na Koridoru Vc dobile su domaće kompanije Euro Asfalt i Hering, dok su na tehnički zahtjevnim projektima, poput tunela, radile i turske kompanije.

Euro Asfalt je od 2019. do kraja 2025. godine prijavio oko 813,39 miliona eura prihoda, dok je Hering prijavio 241,93 miliona eura.

Na pojedinim projektima učestvovale su i kineske kompanije Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group, kao i azerbejdžanski Azvirt.

Istrage usporile pojedine projekte

Dio radova u Federaciji BiH bio je zaustavljen nakon što je Evropsko javno tužilaštvo pokrenulo istrage o dodjeli ugovora i povećanju troškova pojedinih projekata.

Nekoliko kompanija bilo je privremeno uklonjeno s tendera Autocesta Federacije BiH zbog kršenja ugovornih obaveza.

Vlasti oba entiteta najavljuju da bi do jeseni 2026. godine u promet trebalo biti pušteno nekoliko novih dionica ukupne dužine oko 50 kilometara.

Međutim, ni završetak tih projekata neće značiti ostvarenje cilja koji je postavljen prije 25 godina, a to je neprekinuta autocestovna veza koja bi povezala sjever i jug Bosne i Hercegovine, ali i Evropu.