SAD i Danska objavile tekst sporazuma o vojnom preuzimanju Grenlanda

Sjedinjene Američke Države (SAD) i Danska objavile su sporazum o sigurnosti Grenlanda, čime je riješen diplomatski spor izazvan prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će silom zauzeti tu teritoriju.

Sporazum će dati SAD-u „trajnu kontrolu nad sigurnošću i svim drugim potrebama“, rekao je Trump.

Danski premijer je rekao da sporazum „jača sigurnost na Arktiku i u sjevernoatlantskom području“, ali nije iznosio detalje sporazuma koje je Trump spomenuo u objavi na društvenim mrežama.

Sporazum je postignut nakon višemjesečnih Trumpovih prijetnji da će „preuzeti“ Grenland, poluautonomnu dansku teritoriju, zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost, ističući njegov strateški položaj za odbrambene svrhe i njegova mineralna bogatstva.

Sporazum je postignut „bez troškova za SAD“, objavio je Trump na svojoj platformi Truth Social.

SAD će učiniti „sve što je potrebno“ kako bi se „osigurala sigurnost Grenlanda“, dodao je.

U sporazumu se nalazi i pravilo prema kojem nijedan američki protivnik ne može imati vojno prisustvo na Grenlandu niti „vršiti osjetljive investicije na Grenlandu bez našeg izričitog pisanog odobrenja“, tvrdi šef Bijele kuće.

Danska premijerka Mette Frederiksen potvrdila je da će sporazum biti potpisan na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija sljedeće sedmice.

Ona je rekla da sporazum „jača našu zajedničku sigurnost na Arktiku i u sjevernoatlantskom području“, a „istovremeno priznaje suverenitet i teritorijalni integritet Kraljevine Danske i pravo grenlandskog naroda na samoopredjeljenje“.

Sporazum, ipak, mora biti odobren u danskom parlamentu kako bi stupio na snagu, dodala je.

„Zadovoljan sam što ćemo uskoro sklopiti sporazum koji osigurava i jača sigurnost“ Grenlanda, Danske i SAD-a, napisao je u saopćenju kojim je objavio sporazum predsjednik vlade Grenlanda Jens-Frederik Nielsen.

„Sporazum priznaje interese Grenlanda i naše mjesto u međunarodnoj saradnji. To je za dobrobit svih nas“, dodao je.

Trump je mjesecima pokušavao kupiti ili anektirati ovu mineralima bogatu, poluautonomnu dansku teritoriju, tvrdeći da je ranjiva na protivnike, među kojima je naveo i Rusiju i Kinu.

Čak je prijetio vojnom akcijom na Grenlandu, što je izazvalo negodovanje Danaca i drugih zemalja NATO-a.

Američki državni sekretar Marco Rubio nazvao je to „historijskim sporazumom“ i „ogromnom pobjedom za SAD i američki narod“.

„Ovaj sporazum trajno i potpuno rješava naše probleme nacionalne sigurnosti na Grenlandu“, napisao je u saopćenju.

Tekst sporazuma nije objavljen.

Međutim, neimenovani zvaničnik američkog State Departmenta predstavio je sporazum bez navođenja detalja.

Među dogovorenim odredbama je i ona koja navodi da sporazum neće isteći čak i ako Grenland u budućnosti postane nezavisna država.

Zvaničnik je dodao da, prema sporazumu, SAD imaju jednostrano ovlaštenje da grade dodatne vojne objekte bez potrebe za odobrenjem Grenlanda ili Danske.

To uključuje „trajna prava pristupa, baziranja i preleta“, rekao je zvaničnik.

Sporazumom se zabranjuje državama koje nisu članice NATO-a da grade baze na Grenlandu i „zabranjuje protivnicima da ulažu u Grenland na način koji bi mogao ugroziti SAD“.

Zvaničnik je dodao da je, prema trenutnom statusu quo, protivnicima dozvoljeno da ulažu u „osjetljive sektore“ Grenlanda bez provjere investicija.

Zvaničnik je posebno spomenuo Rusiju i Kinu, rekavši da im sporazum onemogućava raspoređivanje trupa ili ulaganje u „osjetljive sektore“.

Bez objavljivanja zvaničnog teksta nije jasno kako se tačno ovaj sporazum razlikuje od sporazuma s Danskom iz 1951. godine, prema kojem SAD mogu poslati onoliko vojnika koliko žele na Grenland.

SAD već imaju više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom vrhu teritorije.

Trump kaže da je Grenland neophodan za njegov plan izgradnje odbrambenog sistema Zlatna kupola, osmišljenog da zaštiti SAD od raketnih napada Rusije i Kine, te da bi evropski saveznici mogli sarađivati u ovom poduhvatu.

Ostrvo ima ogromne – i uglavnom neiskorištene – rezerve rijetkih zemnih minerala, od kojih su mnogi ključni za tehnologije kao što su mobilni telefoni i električna vozila.