Blitva je prava riznica za organizam: Čuva kosti, vid, probavu i srce

Ovo zeleno lisnato povrće bogato je vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima, a lako se može uvrstiti u svakodnevnu ishranu Blitva je jedna od onih namirnica koje ne traže mnogo truda, a organizmu mogu pružiti brojne vrijedne nutrijente. Ovo zeleno lisnato povrće bogato je vitaminom K, folatima, vlaknima, kalijem, magnezijem i različitim biljnim spojevima.

Najpoznatija je kao prilog uz krompir i maslinovo ulje, ali se može dodavati i supama, varivima, tjestenini, omletima i brojnim drugim jelima.

Blitva pripada vrsti Beta vulgaris, kojoj pripada i cikla, a potječe s područja Mediterana. Danas postoji više sorti, s različitim bojama listova i peteljki.

Zbog kombinacije vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa, blitva može biti vrijedan dio raznovrsne i uravnotežene ishrane.

Bogata nutrijentima

Blitva je posebno bogata vitaminima K, A, C i E, kao i mineralima poput magnezija, kalija, mangana i željeza. Sadrži i manje količine kalcija, fosfora, cinka, selena te vitamina B grupe.

Posebno se izdvaja sadržaj folata, odnosno vitamina B9, koji je važan za stvaranje krvnih ćelija i normalno funkcionisanje organizma.

Tu su i biljni spojevi poput beta-karotena, luteina i zeaksantina, koji imaju antioksidativna svojstva.

Za zdravije kosti

Vitamin K iz blitve ima važnu ulogu u metabolizmu kostiju i normalnom zgrušavanju krvi. Blitva sadrži i magnezij te određenu količinu kalcija, minerale koji doprinose održavanju normalne strukture i funkcije kostiju.

Zbog toga se može uklopiti u ishranu usmjerenu na očuvanje zdravlja koštanog sistema, posebno kada se jede uz druge namirnice bogate mineralima.

Čuva vid

Lutein i zeaksantin iz blitve pripadaju karotenoidima koji se nakupljaju u mrežnici oka. Ovi biljni pigmenti imaju antioksidativna svojstva i povezani su sa zaštitom očnog tkiva od oksidativnog stresa.

Beta-karoten se u organizmu može pretvoriti u vitamin A, koji je važan za normalan vid. Zeleno lisnato povrće zato može biti koristan dio ishrane koja podržava zdravlje očiju.

Pomaže probavi

Blitva ima malo kalorija, ali sadrži vlakna koja doprinose osjećaju sitosti i normalnom radu probavnog sistema.

Vlakna usporavaju probavu i apsorpciju ugljikohidrata, zbog čega obrok bogat vlaknima može doprinijeti stabilnijem porastu nivoa glukoze u krvi.

Redovan unos vlakana važan je i za normalnu funkciju crijeva, pa blitva može pomoći onima koji žele povećati unos povrća u svakodnevnoj ishrani.

Podrška srcu

Kalij i magnezij iz blitve važni su za normalno funkcionisanje organizma, uključujući rad srca i mišića. Kalij doprinosi održavanju normalnog krvnog pritiska, dok magnezij učestvuje u normalnom radu mišića i nervnog sistema.

Ipak, nijedna namirnica sama po sebi ne može spriječiti ili liječiti povišen krvni pritisak i bolesti srca i krvnih žila. Blitvu je najbolje posmatrati kao dio ukupno kvalitetne i raznovrsne ishrane.

Antioksidansi štite ćelije

Osim vitamina i minerala, blitva sadrži različite biljne spojeve sa antioksidativnim djelovanjem.

Antioksidansi pomažu organizmu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, koji nastaje djelovanjem slobodnih radikala.

Kombinacija karotenoida, vitamina C i drugih biljnih spojeva jedan je od razloga zbog kojih se zeleno lisnato povrće smatra vrijednim dijelom zdrave ishrane.

Važna za krv

Blitva sadrži folate i željezo, nutrijente koji imaju važnu ulogu u stvaranju krvnih ćelija. Folati učestvuju u stvaranju novih ćelija, dok je željezo potrebno za stvaranje hemoglobina koji prenosi kisik kroz organizam.

Blitva može doprinijeti unosu ovih nutrijenata, ali sama po sebi nije lijek za anemiju. Kod utvrđenog nedostatka željeza potrebno je pronaći uzrok i slijediti preporuke ljekara.

Kako je pripremiti?

Blitva se može pripremati na mnogo načina. Klasična kombinacija s krompirom i maslinovim uljem jednostavan je način da je uvrstite u jelovnik, ali se može dodavati i supama, varivima, tjestenini, omletima i drugim jelima.

Jestivi su i listovi i mesnate peteljke. Peteljke se mogu kuhati zajedno s listovima ili pripremiti odvojeno.

Ako želite sačuvati što više vrijednih nutrijenata, blitvu je bolje kratko kuhati na pari ili je termički obrađivati kraće vrijeme. Kod kuhanja u vodi dio vitamina topljivih u vodi može preći u tečnost, pa je korisno iskoristiti i vodu u kojoj se kuhala, naprimjer za supu ili varivo.

Kako je čuvati?

Pri kupovini birajte blitvu sa čvrstim, svježim i zelenim listovima, bez znakova venuća. Peteljke trebaju biti čvrste i bez smeđih ili trulih dijelova.

Svježu blitvu najbolje je čuvati u frižideru i potrošiti u roku od nekoliko dana.

Ako imate veću količinu blitve iz vlastitog vrta, možete je i zamrznuti. Prije zamrzavanja listove je dobro kratko blanširati, ohladiti i zatim spremiti u zamrzivač.

Blitva je jednostavan i cjenovno pristupačan način da u ishranu unesete više povrća, vlakana, vitamina, minerala i korisnih biljnih spojeva. Njena vrijednost nije u jednom „čudesnom“ sastojku, već u kombinaciji različitih nutrijenata koje organizam dobija kroz raznovrsnu ishranu.

Avaz.ba