Tamo gdje se susreću priroda, naslijeđe i duhovnost: Između stijene, Bune i tišine Tekije

Ovaj nekadašnji dom derviša vijekovima je mjesto molitve, duhovnosti i povlačenja od svakodnevne vreve Rijetki su oni koji krenu prema Mostaru ili se vraćaju s juga Hercegovine, a da ne svrate u Blagaj, mjesto u kojem se priroda i historija susreću na najljepši način. To je mjesto koje vas osvoji na prvu, posebno vrelo Bune i Tekija.

Buna: Tu se kafa na miru popije. Avaz

U koje god doba godine da posjetite vrelo Bune i Blagajsku tekiju, nećete pogriješiti. Svako godišnje doba ovom hercegovačkom dragulju daje drugačiji šarm, a prizor moćne stijene, bijele tekije i smaragdne rijeke iznova ostavlja bez daha.

Ovdje se priroda i historija susreću na neobičan način, stvarajući ambijent koji osvaja i bez mnogo riječi. Iz dubine stijene izvire Buna, hladna i bistra, a zatim nastavlja svoj tok kroz zelenilo i kameniti pejzaž.

Salih i zmaj

Žubor rijeke prati posjetioce dok prilaze jednom od najpoznatijih prirodnih prizora Bosne i Hercegovine. Ovdje mnogi Bosanci i Hercegovci pobjegnu često, posebno ljeti, kako bi se malo rashladili jer tu je temperatura mnogo niža u odnosu na ostatak hercegovačkog gradića. Ali i da odmore oči, mozak, popiju kafu u miru sa samima sobom u ovom nemirnom svijetu.

Posmatrajući vrelo i odmarajući mozak uz huk vode postajemo još svjesniji ljepote ove rijeke koja izvire iz podnožja stijene. Uz tu istu stijenu, gotovo stopljena s kamenom, smjestila se bijela Blagajska tekija o kojoj se vijekovima pričaju bajkovite priče.

Ovaj nekadašnji dom derviša vijekovima je mjesto molitve, duhovnosti i povlačenja od svakodnevne vreve.

Ispod stijene: Hercegovački dragulj. Avaz

Njena arhitektura, položaj uz samu vodu i neposredna blizina stijene daju joj jedinstven izgled. Bijeli zidovi i prozori okrenuti prema rijeci djeluju kao dio pejzaža, a ne kao građevina izdvojena iz njega.

Tekija je, inače, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine i jedan od prepoznatljivih simbola hercegovačke baštine. Uz nju se vežu i predanja koja ovom prostoru daju dozu tajanstvenosti.

Putni kofer

Jedna od legendi govori o zmaju koji je, prema predanju, živio u pećini iz koje izvire Buna.

Priča kaže da ga je savladao derviš Salih zbog ljubavi prema ženi, a da je na tom mjestu potom izgrađena tekija.

Bez obzira na to posmatra li se kao historijski prostor ili mjesto legendi, Blagaj čuva poseban duh.

Blagaj je prepoznat i izvan granica Bosne i Hercegovine. Poznati hrvatski turistički portal „Putni kofer“ pisao je o vrelu Bune i Blagajskoj tekiji, izdvajajući ih među najljepša mjesta u našoj zemlji. A Blagajskoj tekiji je posvećena i jedna kasida koju je nekada davno napisao Safvet-beg Bašagić.

Bašagićevu kasidu „Jučer derviš iz tekije“ izvodi Sead Mrahorović.

Takva pažnja potvrđuje da ovaj hercegovački dragulj privlači putnike iz različitih krajeva jer ovdje se susreću prirodno bogatstvo, kulturno naslijeđe, duhovnost i priče koje se prenose generacijam

Avaz.ba