Da bi se razvele od nasilnika, žene moraju platiti 300 KM. Ali to nije jedini problem

Žene koje su preživjele nasilje u porodici suočavaju se s dodatnom preprekom kada odluče okončati brak. U Mostaru se za postupak obaveznog posredovanja prije razvoda naplaćuje 300 KM, iako novi federalni zakon predviđa oslobađanje žrtava nasilja od troškova postupaka pred nadležnim institucijama. Udruženje građana Dignitet pokrenulo je inicijativu kojom traži ukidanje ove naknade kako finansijske prepreke ne bi otežavale izlazak iz nasilnih bračnih zajednica, navodi FTV.

Ekonomska zavisnost jedan je od problema s kojima se suočavaju žene koje pokušavaju napustiti nasilnog partnera. Troškovi postupka razvoda mogu predstavljati dodatno opterećenje, posebno za žene koje nemaju vlastite prihode.

Iz mostarskog udruženja Dignitet upozoravaju da žene koje žele pokrenuti razvod moraju platiti naknadu za obavezno posredovanje.

„Prvo treba platiti 300 maraka“

Edisa Demić, direktorica nevladine organizacije Dignitet, smatra da je naplaćivanje ove naknade ženama koje su preživjele nasilje u suprotnosti s novim zakonskim rješenjima.

„Prvo treba platiti i popuniti zahtjev u kojem je tačno navedeno da je potrebno uplatiti 300 maraka. Smatramo da je to vrlo pogrešan pristup i da je u suprotnosti sa samim novim Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici“, kazala je Demić.

Dignitet je zbog toga pokrenuo inicijativu kojom traži da nadležne institucije oslobode žrtve nasilja u porodici plaćanja troškova obaveznog posredovanja prije razvoda braka.

Iz Udruženja smatraju da takva praksa dodatno otežava položaj žena koje pokušavaju izaći iz nasilnog odnosa.

Šta propisuje novi federalni zakon?

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, usvojen 2025. godine, predviđa oslobađanje žrtava nasilja od troškova postupaka pred institucijama koje su nadležne za njihovu zaštitu.

Jasmin Sultanić, pomoćnik ministra pravosuđa Hercegovačko-neretvanskog kantona, poziva se na član 13. stav 4. ovog zakona.

„Članak 13. stavak 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji Federacije Bosne i Hercegovine iz 2025. godine propisuje da su žrtve nasilja u obitelji oslobođene plaćanja naknada u svim postupcima pred institucijama subjekata zaštite“, pojasnio je Sultanić.

Prema njegovom tumačenju, ova odredba predstavlja dovoljan pravni osnov da centri za socijalni rad prestanu naplaćivati posredovanje žrtvama nasilja.

Iz Digniteta očekuju da nadležne institucije prihvate inicijativu.

„To nam je vrlo važno i iskreno se nadamo da će Centar u vremenu koje dolazi prepoznati važnost ove inicijative“, poručila je Demić.

Problem nije samo novac: Žrtve se ponovo susreću s nasilnikom

Osim finansijskih prepreka, stručnjaci upozoravaju i na problem obaveznog posredovanja između supružnika u slučajevima porodičnog nasilja.

Prema postojećim odredbama Porodičnog zakona FBiH, posredovanje je predviđeno prije razvoda braka supružnika koji imaju maloljetnu djecu.

Međutim, upozoravaju pravni stručnjaci, zakonska rješenja ne prave dovoljno jasnu razliku između nasilnih i nenasilnih bračnih zajednica.

Rebeka Kotlo, vanredna profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, smatra da je potrebno mijenjati postojeće propise.

„Zakon ne razlikuje nasilne od nenasilnih bračnih zajednica. Zato bi trebalo provesti izmjene i dopune kako bi se žrtvi olakšao izlazak iz nasilne bračne zajednice bez obveznog posredovanja, odnosno bez ponovnog susretanja s nasilnikom“, istaknula je Kotlo.

Obavezno posredovanje može biti posebno problematično kada žrtva mora ponovo uspostaviti kontakt s osobom od koje je pretrpjela nasilje.

Zbog toga se inicijativa Digniteta ne odnosi samo na ukidanje finansijskih troškova, nego otvara i pitanje potrebe za promjenom samog postupka razvoda u slučajevima nasilja.

Istanbulska konvencija zabranjuje obavezno posredovanje u slučajevima nasilja

Jasmin Sultanić podsjeća da međunarodni standardi zaštite žrtava nasilja zahtijevaju poseban pristup u ovakvim postupcima.

„Istanbulska konvencija i preporuke Odbora za uklanjanje diskriminacije žena izričito preporučuju da zemlje potpisnice ukinu sve oblike posredovanja za žrtve obiteljskog nasilja“, naglasio je Sultanić.

Istanbulska konvencija, koju je ratifikovala i Bosna i Hercegovina, u članu 48. predviđa zabranu obaveznih alternativnih postupaka rješavanja sporova, uključujući posredovanje i mirenje, u odnosu na oblike nasilja obuhvaćene Konvencijom.

Pravni stručnjaci zato smatraju da postojeća pravila porodičnog zakonodavstva treba dodatno uskladiti sa standardima zaštite žrtava.

Federalno ministarstvo najavilo razmatranje inicijative

Federalni ministar pravde Vedran Škobić najavio je da će Ministarstvo razmotriti prijedloge koji se odnose na ukidanje troškova posredovanja i unapređenje zaštite žrtava nasilja.

„Mi ćemo, kao i svaku drugu inicijativu, i ovu ozbiljno razmotriti te ono što je u našoj nadležnosti obraditi u okviru stručne i akademske zajednice“, izjavio je Škobić.

Iako su posljednjih godina doneseni propisi koji bi trebali osigurati bolju zaštitu žena od nasilja, njihova primjena i dalje predstavlja izazov.

Inicijativa mostarskog Digniteta ukazuje na potrebu da se zakonske garancije provedu i u praksi, kako žene koje pokušavaju izaći iz nasilne bračne zajednice ne bi bile dodatno opterećene troškovima i postupcima koji mogu ugroziti njihovu sigurnost.