Šta treba znati o paketu fiskalnih zakona u FBiH: Kolika će biti minimalna plata i šta se (ne)će oporezovati

Vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine priprema paket fiskalnih zakona, a kojima će pokušati poboljšati i status radnika. Između ostalog, u ovom paketu su zakon o minimalnoj plati, izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima.

U entitetskom Ministarstvu finansija obrazložili su koji su to zakoni upućeni u parlamentarnu proceduru. Osim minimalne plate, trebale bi se razmatrati i izmjene i dopune Zakona o radu i Zakona o zdravstvenoj zaštiti za koji su naveli da bi se njime trebala utvrditi pravna osnova za ostvarivanje prava na paket usluga zdravstvene zaštite osoba koje uplaćuju zdravstveno osiguranje tokom povremenih slobodnih aktivnosti, a nisu u radnom odnosu ili nisu osigurane po drugoj osnovi.

Minimalna plata

Radnike najviše interesuje kako će biti regulisana minimalna plata, tj. koliko bi ona trebala iznositi. To interesovanje je utoliko veće zbog kontinuiranog rasta cijena životnih potrepština. Koliko će iznositi zavisit će od dogovora poslodavaca i sindikata.

“Institut minimalne plate kao socijalno zaštitnog instrumenta je od izuzetnog značaja. Ministarstvo finansija je pripremilo radnu verziju Zakona o minimalnoj plati. Iznos minimalne plate bit će vezan uz bruto prosječnu platu, a tačan iznos će biti definisan nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem (kojeg čine predstavnici poslodavaca i sindikata, op.a.), što je obaveza na temelju Zakon o radu. Utvrđivanjem najniže plate štiti se socijalna sigurnost radnika”, rečeno je.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je u izjavi za Klix.ba ukazao da već postoje konkretni prijedlozi koliko bi minimalna plata trebala iznositi.

“To je nekih 720-730 KM, a vjerovatno je da će to biti i više. Planirano je da se odredba o minimalnoj plati primjenjuje od 1. januara 2023., tako da će to vjerovatno biti 750-760 KM. Razlog za to jeste što raste prosječna plata”, naglasio je.

Kao nepoznanicu je istakao šta će biti sadržano u toj plati. Smailbegović je podsjetio da se trenutnim zakonom obavezuje da postoji plata i neoporezive naknade.

“Po novom zakonu o doprinosima i porezu na dohodak, to bi navodno trebalo biti sastavni dio plate. Zato moramo imati na uvidu sve zakone kako bismo se usaglasili. To nisu male stavke”, rekao je.

Smatra da će poslodavcima biti prihvatljiv spomenuti iznos minimalne plate ako bude sadržavala neoporezive naknade. U suprotnom, očekuje da će to biti veliko opterećenje za veliki broj firmi.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Mevludin Bektić smatra da će dogovor o iznosu minimalne plate biti teško postići. Ocijenio je neprimjerenim to što je prijedlog od 720 KM utvrđen na osnovu iznosa prosječne plate iz prošle godine i što se mora čekati nekoliko mjeseci na primjenu odredbe o minimalnoj plati.

“Mislim da minimalna plata mora biti u realnim okvirima. Kada se uzme u obzir da postoji prekovremeni i noćni rad, taj iznos može biti i viši od 1.000 KM. Šta znači 720 KM kada je inflacija?”, kazao je Bektić.

Misli da je nekorektno to što je vlada po ovom pitanju pregovore prepustile isključivo poslodavcima i sindikatu.

Topli obrok i freelanceri

U Ministarstvu finansija FBiH su obrazložili kako bi se trebali tretirati topli obrok i freenlanceri.

Za topli obrok je naglašeno da će se smatrati oporezivim prihodom od nesamostalnog rada, što će značiti povećanje porezne osnovice, osnovice za obračun doprinosa i penzijske osnovice. Ocijenili su da će to za posljedicu imati više penzije.

“Prema važećim propisima, prihodi radnika po osnovi toplog obroka ne ulaze u penzijsku osnovicu, jer se na iste ne obračunavaju obavezni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje te se ne mogu ostvarivati prava iz domena penzijskog i invalidskog osiguranja na osnovu tih prihoda”, napomenuli su.

Potom su dali objašnjenje kako će se fiskalno tretirati freelanceri.

“Kao i do sada, prihodi freenlancera smatraju se prihodima od povremenog obavljanja samostalnih djelatnosti, odnosno prihodima od povremenih slobodnih aktivnosti, prema terminologiji korištenoj u predloženim fiskalnim zakonima. Prema predloženom Zakonu o doprinosima, ako je freelancer osiguran po drugoj osnovi, u tom slučaju je u obavezi platiti samo doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje te će temeljem toga crpiti prava iz oblasti penzijskog osiguranja”, istakli su.

Kako su naveli u entitetskom Ministarstvu finansija, porezni tretman tih prihoda se u manjoj mjeri razlikuje od postojećeg, i to u dijelu priznatih rashoda kod utvrđivanja porezne osnovice, gdje se umjesto dosadašnjih 20 posto od prihoda povećavaju na 30 posto – nezavisno da li je riječ o ugovoru o djelu ili ugovoru o autorskom djelu, dok se porezna stopa povećava sa 10 na 13 posto.

Obrazložili su i pitanje zdravstvene zaštite freelancera.

“Kao dio ovog paketa predviđena je izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti u cilju ostvarivanja prava osiguranika po osnovi obavljanja povremenih poslova u slučaju da osiguranik nije osiguran po drugoj osnovi, a kada je u obavezi da plati doprinos za zdravstveno osiguranje. Na taj način bi freelanceri, koji nisu osigurani po drugoj osnovi, plaćali doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje te doprinose za zdravstveno osiguranje, ali uz napomenu da bi temeljem tih uplata ostvarili prava na zdravstvenu zaštitu na zdravstvenu zaštitu i prava iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja”, potcrtali su.

Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima

Kao suštinske izmjene Zakona o porezu na dohodak naveli su uvođenje novih neoporezivih prihoda fizičkih lica sa ili bez ograničenja neoporezivog iznosa, što se odnosi na:

• Naknadu za rad hranitelja i naknadu za izdržavanje korisnika u hraniteljskoj porodici;
• Jednokratne novčane poticaje onima koji su izabrani javnim pozivima ili konkursima na kojima se daje poticaj za stjecanje titule magistra nauka, doktora nauka te postdoktorantima u svrhu izmirenja obaveza prema visokoškolskim ustanovama i troškova koji proističu iz naučno-istraživačkog rada;
• Premije, subvencije i druga sredstva koja se u svrhu poticanja razvoja poljoprivrede plaćaju, odnosno isplaćuju iz budžeta FBiH, kantona i lokalnih samouprava na poseban namjenski račun nosioca porodičnog poljoprivrednog gazdinstva;
• Naknade za troškove volontiranja;
• Naknade na ime troškova prakse i obrazovanja učenika i studenata na redovnom školovanju;
• Prihode fizičkih lica, koje ostvaruju u neprofitnim pravnim licima za dobrovoljno učešće u akcijama od općeg javnog interesa;
• Naknade na ime socijalne pomoći, koje se isplaćuju iz sredstava članarine članova radničkih sindikata ili udruženja penzionera;
• Prihode na ime pomoći koju fizička lica primaju od članova uže porodice.

Osim navedenog, predložene izmjene Zakona o porezu na dohodak podrazumijevaju:

• Proširenje porezne osnovice naknadama koje su ranije bile neoporeziva primanja radnika (topli obrok, prijevoz, regres i druga primanja po osnovu radnog odnosa, koja nisu izuzeta od oporezivanja);
• Povećanje godišnjeg iznosa ličnog odbitka sa 3.600 KM (300 KM mjesečno) na 9.600 KM (800 KM mjesečno) uz ukidanje odbitaka za izdržavane članove uže porodice (lakše administriranje odbitaka);
• Dvije porezne stope – jedinstvene više stope od 13 posto kojom se oporezuju svi dohoci fizičkih lica, osim dohotka od kapitala koji se oporezuje stopom od 10 posto;
• Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti kao dohotka od kapitala, koji su neoporezivi prema važećem zakonu;
• Povećane priznate rashode kod utvrđivanja dohotka od povremenih slobodnih aktivnost (ugovor o djelu) sa 20 na 30 posto;
• Smanjen neoporezivi iznos dobitka ostvarenog učešćem u nagradnoj igri koju organizira pravno lice u propagandne svrhe, i to do 100 KM u odnosu na raniji iznos od 1.000 KM;
• Oporezive sve dobitke od igara na sreću, odnosno ukinut neoporezivi iznos dobitka koji prema važećem zakonu iznosi do 100 KM.

U Ministarstvu finansija FBiH su naglasili šta će podrazumijevati izmjene Zakona o doprinosima:

• Smanjenje stope doprinosa sa 41,5 na 32,5 posto;
• Proširenje osnovice i povećanje obuhvata obračuna doprinosa;
• Harmonizacija osnovica za obračun doprinosa;
• Pojednostavljenje obračuna doprinosa, a samim tim i pojednostavljenje načina obračuna plata;
• Jačanje finansijske discipline u ovoj oblasti;
• Smanjenje sive ekonomije i stimuliranje zapošljavanja.

Šta će značiti primjena novog Zakona o doprinosima

Resorno ministarstvo je u obrazloženju zašto su predložene izmjene Zakona o doprinosima istakli to da su postojeće stope “izuzetno visoke, a obuhvat primanja, na koja se obračunavaju i plaćaju doprinosi, izuzetno mali”. Podsjetili su da su to primijetili u Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu. Ponovili su da će radnici dobiti proširenje osnovice za penzijsko i invalidsko osiguranje, pa samim tim višu penziju.

“Važećim Zakonom o doprinosima propisani su doprinosi za obavezna osiguranja iz osnove radnog odnosa, dok se doprinosi za ostala obavezna osiguranja, koja nisu vezana za radni odnos, propisana većim brojem kantonalnih propisa. To za posljedicu ima da se isto pitanje različito regulira od kantona do kantona. Novim zakonom se harmoniziraju ova pitanja“, ukazali su.

U osvrtu na očekivano jačanje finansijske discipline istakli su da će se ono ogledati u “propisanoj obavezi dostavljanja obračunskog lista o obračunatim doprinosima najkasnije do kraja mjeseca za prethodni mjesec, i ako ne budu isplaćeni plata i uplaćeni doprinosi”.

“Time će Porezna uprava FBiH imati puno kvalitetniji nadzor uz manje troškove, a poslodavci neće imati priliku da isplaćuju neto platu bez uplate doprinosa. Značajnim povećanjem novčanih kazni zasigurno će obveznici uplate doprinosa razmišljati da li im se isplati izbjegavanje plaćanja doprinosa, odnosno plaćanja izuzetno visokih kazni”, dodaju.

Vlast smatra da predloženo sadrži socijalne elemente, a to su argumentirali istaknutim izuzećima za iznos osnovice na koji se vrši obračun doprinosa – za radnike u rudnicima, tekstilnoj, kožarskoj i industriji obuće te niskoakumulativnim djelatnostima starih zanata, kao i taksi prijevoznike.

Mišljenja su da su zadržane niske osnovice za samostalne poduzetnike u obrtu i srodnim djelatnostima, poljoprivredi i šumarstvu te za samostalne poduzetnike koji plaćaju dohodak u paušalnom iznosu.

U Ministarstvu finansija FBiH očekuju da će se usvajanjem Zakona o doprinosima, kako su naveli, stvoriti pravna osnova za učinkovitije evidentiranje, naplatu i kontrolu svih doprinosa za obavezna osiguranja, uskladiti obuhvat primanja, na koja se plaćaju doprinosi, i visina stopa sa Republikom Srpskom te smanjiti rigidnost sistema doprinosa u FBiH u odnosu na zemlje okruženja i ostale države Evrope.

Klix.ba