Ajla, Hata, Tajra: Znakovnim jezikom činimo da se neko osjeća manje nevidljivo

70.000 osoba s oštećenjem sluha živi na margini bh. društva. Njima se ne posvećuje dovoljna pažnja, marginalizirani su u obrazovanju, zdravstvu, medijima. Ajla Keško, Hata Kujraković i Tajra Hadžić su ekipu “BiH u pokretu”, predstavile su novi film na znakovnom jeziku “Pokaži mi priču”. Učenjem znakovnog jezika obogaćujemo svoju ličnost i činimo da se neko osjeća manje nevidljivo

Grupa mladih entuzijazista, djevojaka koje žele promovirati BiH sa svim njenim ljepotama, a koje su prošle godine u Centru za kulturu u Sarajevu premijerno predstavile projekt “BiH u pokretu”, ovog puta su nas ponovo iznenadile, predstavljajući novi film na znakovnom jeziku “Pokaži mi priču”. One promoviraju ljepote i turističke potencijale naše zemlje, ali i ukazuju na probleme s kojima se osobe s oštećenjem sluha svakodnevno susreću. Ekipu “BiH u pokretu” čine Ajla Keško, Hata Kujraković i Tajra Hadžić.

Ajla Keško i Tajra Hadžić studiraju Međunarodni menadžment na Univerzitetu u Klagenfurtu, a Hata Kujraković Evropske poslove na Lund univerzitetu. Alma Mujanović, predsjednica udruženja “Znak za riječ”, učila je djevojke znakovnom jeziku.

Odakle ideja za ove projekte?

Ajla: Nas tri smo se upoznale 2016. godine na Internacionalnom Burch univerzitetu, gdje smo prošle godine diplomirale na Odsjeku za međunarodne odnose i evropske studije. Trenutno smo studentice master studija. Cijela naša priča u vezi s projektom počinje prijavom na projekt u organizaciji “Humanity in Action BiH/Humanost u akciji BiH” naziva “Poticanje demokratskih vrijednosti i aktivnog građanstva među mladima”. To je, zapravo, desetomjesečni program koji ima cilj da mladim aktivistima približi pitanja demokratije i ljudskih prava, podstakne mlade na kritičko razmišljanje o osjetljivim temama, te izgradi komunikacijske, prezentacijske i istraživačke vještine. Sam projekt se sastoji od tri faze. Prva uključuje teoretski dio s raznim radionicama, druga projekt menadžment treninga i treća faza naravno kreiranje, implementaciju i promociju. Tokom druge faze radionicu znakovnog jezika održale su Alma Mujanović i Ira Adilagić, dvije mlade djevojke koje su pokrenule Facebook i Instagram stranicu “Znak za riječ” gdje se svakodnevno bave promoviranjem i približavanjem bosanskog znakovnog jezika bh. stanovništvu kroz jako zanimljive video-sadržaje. One su nam zajedno s Maidom Mujanović, trećom članicom grupe “Znak za riječ”, mnogo pomogle u provedbi projekta. Njihov entuzijazam i naša želja za učenjem znakovnog jezika su nas inspirirale da i mi doprinesemo promociji znakovnog jezika. Stoga smo svoju ljubav prema Bosni i Hercegovini spojile s jednom novom vrstom ljubavi, ovoj prema znakovnom jeziku. Sam cilj nam je bio da promoviramo inkluziju i ukažemo na problem marginalizacije osoba sa oštećenim sluhom.

Koja su dosadašnja ostvarenja grupe “BiH u pokretu”?

Tajra: Naš prvi film “BiH u pokretu” predstavlja prirodne ljepote i kulturno-historijske znamenitosti koje krase četiri bh. grada: Sarajevo, Mostar, Banju Luku i Jajce. Nakon premijere filma u Centru kulture i mladih sarajevske općine Centar, kojoj je prisustvovao veliki broj posjetilaca i medija, tim “BiH u pokretu” je sklopio saradnju i s Razvojnom agencijom Unsko-sanskog kantona te posjetili Bihać, tvrđavu Ostrožac, Nacionalni park Una. Drugi film, koji predstavlja ljepote te regije, također je izazvao pozitivne reakcije publike, te dao dodatni vjetar u leđa našem timu da nastavimo promovirati našu državu na ovaj unikatan i inkluzivan način.  Naše novo ostvarenje je film “Pokaži mi priču” u kojem smo pomjerile granice dosadašnjeg angažmana, te tako uključile i naše sugrađane i sugrađanke koji, također, žele učiti znakovni jezik.

Kako ste došli na ideju za film “Pokaži mi priču”?

Ajla: Za vrijeme prošlogodišnje kampanje, mladi ljudi iz cijele BiH su nam se javljali sa željom da i oni nauče znakovni jezik. Upravo to nam je poslužilo kao inspiracija za novu kampanju “Pokaži mi priču”. Ovog puta smo odlučile ispričati koja su to mjesta u BiH koja za nas imaju posebno značenje, te motivirati i naše sugrađane da nam se priključe u pričanju priča na znakovnom jeziku. Kreirali smo nagradno takmičenje u sklopu kojeg smo novčano nagradili tri najbolja videa. Zainteresirani su slali tekst priče o svom omiljenom mjestu u BiH, nakon čega bismo im mi poslali video s instrukcijama kako da znakovnim jezikom ispričaju tu priču. Dobile smo više desetaka predivnih video-snimaka i bilo nam se zaista teško odlučiti za samo tri najbolja.

Koja su se bh. mjesta našla u filmu? 

Hata: Bile smo prijatno iznenađene i sretne zbog činjenice da su naše kampanje generirale veliki interes javnosti. Ovog puta smo primile desetke prekrasnih priča o mjestima u BiH koje su naši učesnici htjeli predstaviti znakovnim jezikom. Mi smo im pomogle da to i ostvare te najbolje video-snimke uključile u naš film “Pokaži mi priču”. U filmu smo pokazale priče o planinama Vlašić i Trebević, jezerima Mandek i Trnovačko, selima Lukomir i Umoljani te o Gradačcu, Travniku, Velikoj Kladuši, Sarajevu… Najbolje takmičarske video-uratke poslali su nam Abdulah Ljevaković, Adi Smajić, Đanela Hibić, Amina Trako, Edvin Pezerović, Semir Abazović, Šejla Smajić i Tijana Trklja.

U čemu je najveći značaj projekta? 

Hata: Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi gotovo 70.000 osoba s oštećenjem sluha kojima se, nažalost, ne posvećuje dovoljna pažnja u našem društvu. Osobe s oštećenjem sluha su u velikoj mjeri marginalizirane u raznim oblastima – u obrazovnom sektoru, zdravstvu, kao i u medijima zbog neadekvatnog načina komuniciranja. Jedna od glavnih prepreka s kojima se susreću jeste činjenica da znakovni jezik u našoj zemlji nije standardiziran iz razloga što ne postoji konsenzus. To nadalje stvara problem pri edukaciji i certificiranju tumača znakovnog jezika. Kao što sam već navela, u BiH je gotovo 70.000 registriranih osoba s oštećenjem sluha, dok je samo 14 certificiranih tumača znakovnog jezika. Stoga djelovanjem kroz grupe BiH u pokretu i “Znak za riječ” radimo na podizanju svijesti o važnosti ovakvog vida komunikacije te znakovni jezik približavamo široj populaciji, kako bismo doprinijele poboljšanju trenutne situacije u našoj zemlji.

Alma, ti si i sama osoba s oštećenjem sluha. Šta za tebe znači ovaj projekt?

Alma: Mnogo se ponosim ovim projektom, jer je on u mojim očima prvi korak ka kreiranju jednog boljeg, inkluzivnijeg društva. Kao senior fellowka Humanity in Action Fellowshipa, uvijek sam osjećala da ova organizacija bira mlade koji su voljni da utječu na promjene u našoj zemlji i da grade bolju BiH kroz razne edukacije, primjenu i implementaciju onoga što su naučili. Te priče su velike i uspješne priče koje nose poruku inkluzije i suživota u svim segmentima društva. Takva je i priča „BiH u pokretu“. Moje iskustvo s timom mladih je izuzetno i neprocjenjivo. Zajedničkim snagama smo gradili bolje društvo i vjeru da se u našoj zemlji mogu dešavati lijepe i pozitivne stvari samo ako učestvujemo i radimo na promjenama koje želimo vidjeti. Volja, pozitivna energija, optimizam, zajedništvo i maksimalna uključenost u kreiranju onoga što je potrebno mladima u BiH je upravo to što je obogaćivalo naše susrete, a što će, nadam se, i ostati naša tradicija. Mi nastavljamo djelovati u ovom pravcu i promovirati znakovni jezik, kao i turističke vrijednosti BiH.

Vaša poruka za sve one koji žele da nauče znakovni jezik?

Tajra: Učenjem znakovnog jezika, osim što ćete obogatiti svoju ličnost s još jednom vještinom, učinit ćete da se neko osjeća manje nevidljivo. Učenje svakog jezika nije lagan zadatak na početku, no sam proces je zabavan, čemu svjedoče i brojni isječci sa snimanja koje svakodnevno objavljujemo na društvenim mrežama. Pozivamo vas da zapratite “BiH u Pokretu” i “Znak za riječ” na društvenim mrežama Facebook i Instagram, te da zajedno s nama učite znakovni jezik. Također, sigurna sam da ćete, gledajući naše filmove dobiti i neke ideje o destinacijama u BiH koje vrijedi posjetiti. Iako je mnogo puta upotrijebljena fraza “Budi promjena koju želiš da vidiš u društvu”, mi zaista vjerujemo u to, i želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu u kojoj svi njeni građani i građanke mogu biti jednako informirani, te uživati u kulturi i umjetnosti.

Azra.ba