BH. GRAĐANIMA STIŽU OBAVJEŠTENJA O POVEĆANIM KAMATNIM STOPAMA: Evo šta kažu stručnjaci

BH. GRAĐANIMA STIŽU OBAVJEŠTENJA O POVEĆANIM KAMATNIM STOPAMA: Evo šta kažu stručnjaci

Pojedine banke u FBiH ovih dana su počele obavještavati korisnike kredita da će doći do promjene kamata za kredite ugovorene s promjenjivom kamatnom stopom, a tu informaciju nam je potvrdio i prvi čovjek Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić, kazavši da je u pitanju manji broj banaka.

Mahmuzić kaže da je to i ranije najavljeno i da je bilo očekivano.

Zbog posljedica dešavanja u Evropi, svijetu, to polako dolazi i do nas i sve je to reakcija na vrlo visoku inflaciju u eurozoni i vodećim svjetskim ekonomijama. Kao logičan makroekonomski odgovor je bilo povećanje referentnih kamatnih stopa. Još ranije smo najavili da će određene banke već u narednom periodu obavijestiti svoje klijente da će doći do povećanja kamatnih stopa u augustu i septembru i to neće biti značajno povećanje. Ono će se desiti, ali će otprilike biti na nivou od 0,3 do 0,9 posto i to neće uraditi sve banke, ističe Mahmuzić.

Struka smatra da je povećanje kamatnih stopa blagi šok za bh. građane, ali i mjera kojom će vlade širom svijeta pokušati smanjiti nivo inflacije.

NEZAHVALNE PROGNOZE
Ako pogledamo otplatni plan, kaže sagovornik, to neće imati značajnijeg utjecaja iako je sada teško o tome govoriti u kontekstu svih dešavanja.

  • Neke od banaka će klijentima besplatno omogućiti da urade konverziju promjenjive kamatne stope u fiksnu, kao jedan od odgovora na sve ovo što se dešava. Vrlo je teško prognozirati šta će se dešavati u narednom periodu, ali ono što sa sigurnošću mogu reći je da kamate neće značajno rasti do kraja godine, napominje.

Mahmuzić smatra da je cilj obuzdavanje inflacije, te da će se kamatne stope dizati onoliko koliko će biti dovoljno da se inflacija stavi pod kontrolu, jer “preveliko dizanje kamata u eurozoni u kratkom periodu može imati dodatno negativan utjecaj na privredni rast”.

Inače, povećanje kamata je poslovna politika svake banke. U ugovoru između klijenta i banke postavljena je mogućnost da se kamatna stopa može promijeniti u skladu s promjenom Euribora, a tamo gdje nije predviđena mogućnost promjene, ona se ne može ni mijenjati.

Iz Agencije za bankarstvo FBiH kažu da povećanje kamatnih stopa neće sve klijente podjednako pogoditi, jer postoje porodice koja su primanjima došle sa zaduženjima na nivo gdje nova zaduženja ne mogu ni podnijeti i imaju dosta visoke troškove, međutim, u kontekstu veoma visoke inflacije u BiH i povećanja cijena svih ostalih troškova života, vjerovatno će građanima teško pasti. Zbog toga pozivaju građane da, ukoliko primijete da banke rade bilo šta drugo mimo ugovorene obaveze, sve to prijave kako bi pravovremeno reagovali.

  • Imamo ombudsmena za zaštitu potrošača, čija je obaveza da reaguje u takvim slučajevima, zato molimo građane da pažljivo pročitaju ugovor koji su potpisali s bankom koja se mora držati ugovorenih obaveza, a samim tim i klijenti, upozoravaju iz Agencije.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, u izjavi za Oslobođenje kaže da iako se očekivao rast kamatnih stopa, razumijevajući da ih je FED povećao, kao i Evropska centralna banka i one širom svijeta, kao jednu od mjera kontrainflacije, ipak smatra da je ovo jedan šok, blago iznenađenje.

Očekivalo se da će najesen ili do kraja godine doći do rasta kamatnih stopa, a posebno za korisnike s promjenjivom kamatnom stopom. Međutim, moramo razumjeti da je rast kamata, barem na globalnom nivou, jedna od mjera. Dakle, ukoliko bude više troškova po osnovu novih kamatnih stopa, pretpostavka je da će se oni kompenzirati s nižim troškovima života, odnosno smanjivanjem ili spuštanjem stope inflacije. Nadati se da će se to i desiti, jer ukoliko se to ne pokaže kao uspješna mjera, onda će korisnici kredita imati probleme, napominje Čavalić.

Rast kamatnih stopa, kaže Čavalić, može dovesti i do usporavanja domaće privrede, gdje prije svega misli na pravna lica, odnosno manju motiviranost da se dižu krediti i da se ulazi u određene poduzetničke projekte.

Vidjet ćemo šta će se desiti do kraja godine. Bilo bi dobro da je ovo jedan početni, minimalni val rasta kamata i da se na tome i zadrži, da ne ide dalje. Ne vidim razlog za izuzetnu zabrinutost. Mislim da se ovo ne može vezati za određene afere tipa Švicarac i slično. Iskreno se nadam da će inflacija popustiti. Također, korisnik će možda plaćati po osnovu kamate nekih par desetina maraka više mjesečno, a s druge strane, toliko će uštedjeti shodno manjim troškovima života, zaključuje Čavalić.

Povećanje kamatnih stopa u pojedinim bankama je, prema riječima Berislava Kutle, direktora Udruženja banaka BiH, bilo i očekivano, ali navodi da najprije treba vidjeti šta je uzrok, a šta posljedica povećanja.

Kamatne stope su posljedica, a ne uzrok, jer uzrok inflacije je tzv. stagflacija, zatim rat u Ukrajini, kao i povećana potražnja nakon Covida. Stagflacija znači da u posljednjih 15 godina Evropska centralna banka izdaje novac bez pokrića koji je morao dovesti do inflacije, a onda i do povećanja kamata, iako se ne očekuje da one u ovoj godini budu velike, ne zato što to ne bi trebale biti, nego što to jednostavno nije moguće napraviti u kratkom periodu. Kroz duži period putem kamatnih stopa probat će se snižavati inflacija, pojašnjava Kutle.

U ovoj godini, smatra Kutle, realno je očekivati kod klijenata koji imaju promjenjivu kamatnu stopu, gdje je Euribor uključen s minusom, da će za nekih 0,25 do 0,5 posto određene banke mijenjati kamatu, a njih je prema njegovim riječima tri do četiri. Govori da je i potražnja za kreditima toliko mala da je nemoguće očekivati da će uz veću kamatnu stopu potražnja za kreditima biti veća. Upozorava da svaki klijent u svom ugovoru detaljno pročita kako se obračunava kamata.

Ako je dio kamatne stope koji je promjenljiv bio stavljen s minusom, onda banka taj minus ima pravo ispravljati. Važno je da nijedna banka ne bi trebala bilo šta mijenjati ako ugovorom nije regulirano. Ne zaboravimo jednu stvar gdje non-stop plaćamo povećanje kamatnih stopa na kredite, a ljudi koji imaju depozite, koji su taj novac zaradili i očekuju da isti imaju vrijednost, na taj depozit nemaju kamate, što znači da pola ljudi čeka povećanje kamata, dok se druga polovina boji, a to je realnost života u kojem živimo, kaže Kutle i dodaje da će se puno više na standard građana odraziti inflacija nego povećanje kamata koje je, prema njegovom mišljenju, minorno.

CIJENE KAPITALA
Kada je u pitanju potražnja za kreditima, kaže da je u ovoj godini dva posto veća u odnosu na prošlu.

To je izuzetno malo i očito je da je i privreda, uvjetno rečeno, povukla ručnu iz brojnih razloga. Građanstvo radi samo ono što mora, a to su potrošački krediti, zaključuje Kutle.

Emir Jildizlar, menadžer korporativnih komunikacija u Addiko banci u Sarajevu, govori da pomenuta banka već duži period u ponudi ima kredite za fizička lica isključivo s fiksnom kamatnom stopom. Neće povećavati kamate.

Ona je do kraja otplate nepromjenjiva i neće doći do bilo kakve promjene. Što se tiče situacije na svjetskom, odnosno evropskom tržištu, koja se uvijek reflektuje i na BiH, najave međunarodnih finansijskih stručnjaka i makroekonomista su da će u ovom mjesecu doći do promjene cijene kapitala, a već je negdje i došla, a da će do kraja godine biti još promjena koje će utjecati na visinu kamata, kaže Jildizlar.

Hayat

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE