Kako će banke pregurati pandemijsku zimu, koje su posljedice za klijente

Sumorne slike nad bh. ekonomijom znatno utječu i na bankarski sektor koji se i dalje diči da je najsnažniji njen dio. Pandemijska zima tek dolazi, a pad potrošnje i smanjenje ekonomske aktivnosti i banke tjera na “stezanje kaiša”. Niko pozornije od banaka ne prati informacije da je priliv indirektnih poreza u ovoj godini za više od deset posto manji nego u istom periodu prošle ili da je oktobarska potrošnja u FBiH mjerena fiskalnim uređajima manja za pola milijarde KM u odnosu na prošlogodišnju ili da, što je posebno ilustrativno i plastično, Lufthansa obustavlja svoje letove za Sarajevo do ljeta naredne godine.

Pad ekonomske aktivnosti koji je jasno vidljiv iz svih makroekonomskih agregata i izražena neizvjesnost vezana za kretanje pandemije koronavirusa već su snažno utjecali na poslovanje bankarskog sektora, kaže za Klix.ba analitičar Damir Bećirović.

“Iako su banke uz regulatornu podršku kroz propisivanje različitih mjera uspjele osigurati stabilnost finansijskog sistema u našoj zemlji, već je iz polugodišnjih izvještaja bio vidljiv pad prihoda u ovom sektoru. Pored toga, banke se suočavaju sa smanjenjem potražnje za kreditima u retail i korporativnom sektoru, a sve je praćeno povećanim kreditnim rizikom”, kaže on.

Bankarski sektor se u ovom momentu na neki način pokušava pripremiti za iduću godinu koja će biti veoma izazovna, dodaje te naglašava kako se još uvijek dio kredita nalazi u okviru moratorija, uz to, neminovno je da će doći do povećanja udjela rizičnih plasmana, što će opet učiniti izazovnim održanje stope adekvatnosti kapitala.

“Bankama slijedi i revizija procjena kreditnih gubitaka, što će svakako utjecati i na njihovu poslovnu politiku i ciljeve za narednu godinu. U narednoj godini će biti pritisak i na likvidnost banaka. Postojeći klijenti banaka su također suočeni s neizvjesnošću vlastitog poslovanja, već je primijetno njihovo bježanje od anuitetne otplate kredita, tako da ili vrše reprogram kredita, produžujući rok otplate, ili anuitetne kredite pretvaraju u revolving ili overdraft plasmane jednostavno kupujući sebi vrijeme”, izjavio je.

U ovom momentu je, čini se, sve usmjereno na “kupovinu vremena”, nastavlja on, u iščekivanju prestanka pandemije ili prilagođavanja modela poslovanja u “novom normalnom” vremenu.

“Veoma je važno da se pažljivo prati ovaj sektor i reaguje pravovremeno kako bi se održali povjerenje deponenata i finansijska stabilnost koja je ključ da kriza ne preraste u pravu katastrofu”, zaključio je Bećirović.


Stabilnost bankarskog sistema je očuvana, kazao je za Klix.ba Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo BiH.

“Pokazatelji adekvatnosti regulatornog kapitala i likvidnosti su i dalje znatno iznad propisanih zahtjeva. U ovoj godini, na nivou sistema se može očekivati znatno manja profitabilnost i negativan finansijski rezultat kod dijela banaka. Ipak, sistem neće biti ugrožen ni u slučaju produženog trajanja krize”, izjavio je on.

Klix

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE