Portal 072info

Bh. rijeke postale deponije smeća: Trebamo se zapitati šta mi to radimo

To više kod stanovnika ovih, ali i drugih općina ne izaziva strah, brine jedino ribare, koji su, kažu, prinuđeni na rijekama ponašati se kao komunalci.

Izgled riječnih korita nakon nedavnih poplava u gotovo svim općinama Srednjobosanskog kantona potvrđuje da su ona postala deponije smeća, koje plavni val povremeno izbaci na površinu. Umjesto uvođenja kazni kojima bismo mijenjali ekološku svijest, traže se milionski iznosi sa svih razina vlasti za saniranje posljedica. I tako do idućih poplava.

Kako javlja FTV, početkom februara rječice Kozica, Ivančica i Klokotnica u općini Busovača izlile su se iz svojih korita, te blokirale život, a na infrastrukturi i stambenim objektima pričinile značajnu štetu višu od tri miliona maraka.

Slična situacija bila je i u Travniku, Kiseljaku i Novom Travniku, čiji su stanovnici sa strahom gledali u plavni val koji je nosio sve pred sobom. Dvadesetak dana poslije, voda se vratila u korita, a ono što je ostalo na poljoprivrednom zemljištu i njenim obalama više liči na kadrove iz filmova strave i užasa.

No, to više kod stanovnika ovih, ali i drugih općina ne izaziva strah, brine jedino ribare, koji su, kažu, prinuđeni na rijekama ponašati se kao komunalci.

”Rijeke su postale rezervoari gdje se baca otpad. Imate priliku da vidite šta smo zapravo mi poslije ovih poplava”, ističe Ivica Tomičić, predsjednik Udruženja sportskih ribolovaca općine Busovača.


”Ovo smeće i haos, to je naš proizvod i trebamo se zapitat šta mi to radimo. Građane moramo kažnjavati. Imamo i poduzeća koja tvrde da im ne trebaju kontejneri i da ne proizvodi smeće, a vidimo na kraju šta nam se dogodilo”, kaže Asim Mekić, načelnik Općine Busovača.

Pretvaranje rijeka u deponije otpada je naš odnos ne samo prema državi, nego i vlastitoj djeci i njihovoj budućnosti. A sve može drugačije.

”Kad pređemo granicu BiH, koja je prelijepa, postajemo naglo kulturni, ne bacamo smeće. Kad je u pitanju naša država, onda smo drugačiji, onda može sve”, napominje Tomičić za FTV.
Naravno, nije u pitanju kultura, nego ekološka svijest u razvijenim zemljama, izgrađena visokim novčanim kaznama, kažu u Busovači.

Stoga, ribari preporučuju da se u škole uvede ekologija, jer se svijest gradi od malih nogu. Svijest nas koji smo davno izašli iz školskih klupa je u novčaniku. U suprotnom, svest ćemo se na ponovno izvještavanje o poplavama i zbrajanje šteta, koje saniramo iz zajedničke kase. A onda ponovo smećem zatrpavamo rijeke. Svijest o odlaganju otpada na komunalne i sanitarno kontrolirane deponije je bitna karika u kontroli otpada. Pored svijesti potreban je i sustav upravljanja otpadom. Efikasnost Zakona o zaštiti okoliša, donesenog prije 16 godina, demantiraju slike bh. rijeka i kada nisu aktuelna pitanja oborina i poplava.

Vlada Federacije BiH prihvatila je informaciju Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o izradi Jedinstvene liste prioritetnih infrastrukturnih projekata za sektor okoliša za BiH. Resorno ministarstvo je zaduženo da prati dalje aktivnosti u vezi s procesom prioritetnih projekata u oblasti okoliša – zraka, prirode, vode, tla i upravljanja otpadom, te informira Vladu o ovim aktivnostima. Lista obuhvaća 67 projekata, od čega iz FBiH 33, a iz RS-a 34.

Podijelite članak
  • 54
    Shares