Screenshot 2 126
AUTOR: H.D.
DATUM: pro 29, 2021 @ 20:50
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Posljednji susret ministrice vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisere Turković (SDA) i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova u Sočiju, kao i ono što je uslijedilo nagovještavaju veće prisustvo Rusije u Bosni i Hercegovini. Ovaj susret, iniciran 25. godišnjicom diplomatskih odnosa, je potvrdio da Bosna i Hercegovina nema institucionalnu vanjsku politiku, već da postoje dobri, odnosno loši personalizirani odnosi između domaćih i stranih političara. Sudeći po njenoj reakciji nakon susreta s Lavrovom, politički odnosi njih dvoje su veoma dobri.

Pojedini u Bosni i Hercegovini su joj spočitali zašto je u decembru prošle godine u Sarajevu pristala razgovarati s ruskim ministrom vanjskih poslova, dok su mu članovi Predsjedništva Željko Komšić (DF) i Šefik Džaferović (SDA) uskratili susret. Komšić i Džaferović su tada izjavili da su to učinili zbog toga što Lavrov “ne poštuje Bosnu i Hercegovinu”.

Humanitarni centri koji brinu Amerikance

Turković je godinu kasnije, nakon susreta u Sočiju, potvrdila da je, kako je izjavila, postignut konsenzus o otvaranju Ruskog centra u Banjoj Luci. Prema njenim riječima, očekuje se i donošenje odluke o otvaranju ruskih kulturnih i humanitarnih centara u Bosni i Hercegovini.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Prije nekoliko godina jedan takav ruski humanitarni centar je otvoren u Nišu, zbog čega je deklarativna vojna neutralnost Srbije dodatno dovedena u pitanje. Ovaj centar ima diplomatski status sa svrhom da humanitarno reaguje u Srbiji i drugim državama regije usljed vanrednih okolnosti.

Njegovi protivnici smatraju da je sredstvo za ostvarivanje geopolitičkih ambicija Rusije. Zbog njega su zabrinutost izrazile i Sjedinjene Američke Države.

Umjesto turskog, izgledan ruski novac za autoput

Državni ministar komunikacija i prometa Vojin Mitrović (SNSD) je nedugo nakon susreta šefova diplomatija Bosne i Hercegovine i Rusije, 28. decembra, izjavio da bi gradnju autoputa od Sarajeva do Beograda mogla finansirati Rusija, a ne Turska.

“U sporazumu je definisano da projekt finansira Turska, ali to nije baš tako. U ovom trenutku je pronađeno finansiranje od ruske državne agencije i to je bio zadatak turske vlade, da osigura finansiranje. Ponuđeni su određeni uslovi i mislim da su počeli razgovori o uslovu finansiranja i kredita od ruske državne agencije”, kazao je.

Mitrović je u martu ove godine istakao da bi gradnja trebala koštati 5,5 milijardi KM.

Najsnažnije geopolitičko sredstvo Rusije u odnosu prema Bosni i Hercegovini jeste ono koje je najsnažnije u odnosima sa svim ostalim državama – plin. Za neke je priključivanje Bosne i Hercegovine na plinovod Turski tok pogodovanje ruskim interesima.

Rusko prisustvo u Bosni i Hercegovini je nešto duže manifestovano i investicijama u naftnom sektoru.

Političke stranke sa sjedištem u Sarajevu godinama prepuštaju SNSD-u i njegovom predsjedniku Miloradu Dodiku da od njegovog djelovanja zavise odnosi Rusije i Bosne i Hercegovine. Ne postoje naznake da će se to i promijeniti.

LIDER