Da li se položaj LGBT zajednice u BiH poboljšao u odnosu na prvu Povorku ponosa

Da li se položaj LGBT zajednice u BiH poboljšao u odnosu na prvu Povorku ponosa

Danas se održava treća Bh. povorka ponosa. Postavlja se pitanje da li se položaj članova LGBT zajednice u društvu imalo poboljšao u odnosu na 2019. godinu. O ovoj temi govorio je član Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa Mirza Halilčević.

Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo izdalo je rješenje i saglasnost organizatorima Bh. povorke ponosa o zatvaranju 52 ulice zbog provođenja mjera sigurnosti javnog okupljanja od 15 do 21 sat. Halilčević je objasnio na koji način se određuje koje ulice će biti zatvorene.

“Planirani događaj prijavljujemo Ministarstvu saobraćaja, koje je nadležno za zatvaranje ulica, odnosno za izradu procjene alternativnih pravaca i ulica koje će biti zatvorene u odnosu na prijavljenu rutu kretanja. Istovremeno se događaj prijavljuje Ministarstvu unutrašnjih poslova, koje, sukladno rješenju koje je izdalo Ministarstvo saobraćaja KS, zatvara te ulice“, obrazložio je.

Finansiranje Bh. povorke ponosa

Da bi se povorka mogla održati, članovi Organizacionog odbora dobijaju spisak uslova koje moraju ispuniti da bi dobili rješenje. Jedan od uslova je omogućavanje mjera zaštite. Obzirom da je ruta slična onoj iz 2019., ovogodišnji troškovi su također djelomično slični prvoj povorci (30 hiljada KM). Bitno je napomenuti da troškovi idu na teret organizatora. Oni podrazumijevaju betonske blokove, metalne ograde, dodatne mjere zaštite koje uključuju ljudske kapacitete itd.

“Ono što je specifično za ovaj događaj jeste da po Zakonu o javnom okupljanju Ministarstvo unutrašnja poslova ima mogućnost da skup ocijeni kao skup visokog rizika u odnosu na koji se mjere izdaju. To je ono što je najproblematičnije. Nijedan drugi skup, a možemo iz društvene perspektive reći da ih je bilo, nije dobijao dodatne mjere osiguranja koje je morao obezbijediti”, rekao je.

Organizatori Bh. povorke ponosa ne žele plaćati mjere osiguranja niti žele da ih finansiraju međunarodne organizacije. Premijer Kantona Sarajeva Edin Forto im je pružio podršku tako što je iz svog kabineta izdvojio 25 hiljada KM. Dodatni novac prikupili su od pojedinaca iz LGBT zajednice.

Odnos LGBT zajednice i medija

Kada je riječ o izvještavanju medija o LGBT osobama, Halilčević smatra da su im oni saveznici. Govorom mržnje u komentarima i slično bavi se stručni tim, koji redovno prijavljuje prijetnje Ministarstvu unutrašnjih poslova KS.

“Prije 10 godina se u tekstove o mogućoj povorci ubacivalo samo nekoliko fotografija. One su uglavnom prikazivale okrvavljena lica, što je poticalo dodatnu mržnju. I danas neki mediji nastoje pripadnike ove zajednice prikazati u lošem svjetlu tako što objavljuju fotografije razgolićenih ljudi iz svjetskih metropola i slično. Pokušava se stvoriti mišljenje da je povorka nešto što je nužno seksualizirano. Dobra vijest je ta da postoje određeni mediji koji promovišu manjine, za razliku od javnih servisa, koje svi plaćamo. Uprkos tome, mislim da je rad medija poprilično napredovao u posljednjih nekoliko godina. U posljednje tri godine rodila se mogućnost diskutovanja o pravima LGBT zajednice, što prije nije bilo toliko zastupljeno“, kazao je.

Foto: D. S./Klix.ba
Foto: D. S./Klix.ba

Napadi na LGBT zajednicu

Postoji pretpostavka da se napadi na LGBT osobe u javnom prostoru uglavnom dešavaju zbog njihovog fizičkog izgleda. Oni koji, prema društvenom normativu, izgledaju “normalno” vjerovatno neće biti napadnuti.

“Dva slučaja napada na članove zajednice dogodila su se 2019. godine. Jedna naša kolegica je ošamarena ispred Sarajevo City Centera. Drugi napad se dogodio u Titovoj ulici. Znam da su mnogi ljudi napadnuti, ali nezahvalno je statistički komentarisati jer nije sve prijavljeno policiji zato što nemaju povjerenja u to da će vlast procesuirati nasilnike. Treba znati da se veliki broj napada događa i unutar porodice, u školama itd.”, ispričao je.

Povorka u drugim gradovima BiH

Misli da postoji mogućnost da se neka od idućih povorki održi u nekom drugom gradu u BiH. Tuzla je ranije bila jedna od opcija, ali je pitanje na koji način bi se ovaj događaj tu organizovao.

“Moramo imati tim ljudi koji bi bili voljni da to iznesu. Bitno je imati saradnju s policijom i strukturama vlasti. Prva povorka u Sarajevu je bila uspješna jer iza nje stoji više od 20 godina aktivizma i rada sa pravosudnim institucijama itd. Da se povorka radila prije 20 godina, poprilično sam siguran da bi ona izgledala kao povorka u Beogradu 2001. godine, koja je, nažalost, prošla neslavno. Voljeli bismo imati veću pokrivenost”, zaključio je Halilčević.

Stav Evropske unije

Iz delegacije EU u BiH su naveli da se položaj LGBT osoba u bh. društvu poboljšao u protekle tri godine. Napomenuli su da je 2019. u Organizacionom odboru Bh. povorke ponosa bilo devet članova, a ove godine ih ima 27. Organizacioni odbor i Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi prate govor mržnje. Broj incidenata se smanjio. Iz EU su podsjetili da je u aprilu ove godine Općinski sud u Sarajevu donio prvostepenu presudu u kojoj je prvi put potvrđena diskriminacija LGBT osoba.

Takozvani Kopenhagenski kriteriji, odnosno pravila prema kojim se određuje da li država može postati članica EU, zahtijevaju da državne institucije štite ljudska prava. Iz tog razloga je prihvatanje LGBT zajednice obavezno za sve zemlje koje žele ući u EU.

Naravno, EU podržava organizaciju treće Bh. povorke ponosa. Nastavit će saradnju sa vlastima u cilju usvajanja akcionog plana za unapređenje prava LGBT osoba za period od 2021. do 2023. Akcioni plan je finaliziran i trenutno se čeka da ga Vijeće ministara BiH usvoji.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE