Portal 072info

Devet slučajnih pronalazaka koji su promijenili svijet

mikrovalna

Ima mnogo slučajeva kada nešto pođe po zlu, ali na kraju sve ispadne dobro. To se posebno odnosi na oblast pronalazaštva. Mnogi pronalasci su nastali kao rezultat brojnih eksperimenata i proračuna, ali ima i mnogo onih do kojih se došlo slučajno, jer je načinjena ”greška u koracima”.

Predstavljamo neke od najuticajnih slučajnih pronalazaka koji su promijenili svijet u kome živimo.

PENICILIN

Godine 1929. Aleksandar Fleming slučajno je pronašao lijek koji je spasio bezbroj života. Riječ je o penicilinu. Nakon što se vratio sa odmora Fleming je zatekao petri posudu punu bakterija i buđi. Oktrio je da ta buđ, zapravo, ubija bakterije. Ovaj pronalazak donio mu je Nobelovu nagradu, a penicilin je i dalje od ogromne koristi, iako je otkriven prije gotovo 100 godina.

MIKROTALASNA RERNA

Tokom 40-ih prošlog vijeka, kompanija Rejtion” radila je na protiv-radarskoj tehnologiji. Kada je jedan od naučnika primjetio da mikrotalasi djeluju tako čokoladica u njegovom džepu počinje da se topi , pala mu je ideja na pamet. Persi Spenser se tako dosjetio da napravi kutiju u kojoj bi se uz pomoć mikrotalasa zagrijavala hrana.

PLASTIKA

Plastika je vjeorvatno jedno od najviše korišćenih slučajnih otkrića, koja je svoju primjenu našla u najrazčitijim oblastima, od industrije igračaka do svemirske tehnologije.

Leo Hendrik Bejklend pokušavao je 1907. godine da napravi vještačku smolu, koju u prirodi proizvode jedino tvrdokrilci. Ali, umjesto da napravi sintetičku smolu, Hendrik je pomiješao originalne polimere i dobio plastiku.

PLASTELIN

Igranje plastelinom je jedna od omiljenih dječijih zabava, gdje mogu da iskažu svu svoju kreativnost. Ako se vratimo malo unazad, sjetićemo se da su kuće bile izuzetno prljave u vrijeme grijanja na ugalj. To se odnosi i na tapete. Klio Mekviker odlučio je da napravi neku vrstu gumice koja će čistiti tapete od naslaga prašine. Njegov sin počeo je da se igra tom gumom, i tako je počela proizvodnja plastelina u sasvim druge svrhe.

KEKS SA ČOKOLADOM

Rut Vejkfild i njen suprug 1937. godine radili su u restoranu Tol Haus In, gdje su, između ostalog, pravili i pecivo. Jednog dana Rut je otkrila da je ostala bez čokoladnih mrvica. Uzela je tablu čokolade koju je imala i sitno isjeckala, nadajući se da će poslužiti i da će se istopiti kao čokoladne mrvice. Međutim, na svu sreću, čokolada se nije istopila, i tako je svijet dobio novi tvrdi keks sa sjeckanom čokoladom.

Žorž Krum, vlasnik restorana, krajem XIX vijeka, imao je među gostima jednu bogatu mušteriju, čoveka koji se stalno žalio da mu pomfri nije dovoljno tanko isječen. Jednog dana Žoržu je dojadilo i isjekao je krompir što je tanje mogao, maltene da se kolutići provide. Stavio ih je u vrelo ulje i ostavio što je duže mogao, i na kraju obilato posolio, misleći da se neće moći jesti. Bogati gost se oduševio, i tako je nastao današnji čips.

SAMOLJEPLJIVI PAPIRIĆI

Napravljeni su samo da bi imao gdje da se nanese novi lijepak koji je otkriven. Spenser Silver je bio hemičar po struci, i radio je za fabriku lijepkova i laminata, 3M, tokom 60-ih.

Proizvođač je tražio vrstu trake koja bi mogla da se koristi na papiru, i koja može da se skine sa papira, a da se pri tom ne pocijepa. Umjesto da pronađe traku, Spenser je komadić papira pretvorio u ljepljivu traku.

FEDER-IGRAČKA

Ova igračka u obliku federa dugo je bila pravi hit. Međutim, njegova prvobitna namjera nije bila da uveseljava.

Pronalazač i inžinjer Ričard Džejms pokušavao je da napravi oprugu koja bi koristila za ublažavanje udara na dragocjene instrumente na ratnim brodovima u Drugom svjetskom ratu. Kada je jedan prototip federa pao sa njegovog stola, pala mu je na pamet sjajna ideja. Stavio je feder na stepenice i posmatrao kako se sam kreće i silazi niz njih.

Hariju Koveru nije bio potreban super-lijepak kada je otkrio ovo adhezivno sredstvo. Tražio je samo da napravi plastična sočiva za nišan na puškama. Srećom, njegovi saradnici su mislili da će njegov super-lijepak biti super-traženi proizvod, i natjerali da ga poradi na njegovom usavršavanju.

Blic

Podijelite članak