Direktorica EBRD-a u BiH: Razumijemo nestrpljenje građana, ali Koridor 5C napreduje i napredak je vidljiv

Direktorica EBRD-a u BiH: Razumijemo nestrpljenje građana, ali Koridor 5C napreduje i napredak je vidljiv

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) jedan je od najvećih finansijera infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, sa značajnim sredstvima uloženim u izgradnju Koridora 5C. Tim povodom u intervjuu za Klix.ba govorila je direktorica EBRD-a u Bosni i Hercegovini Manuela Naessl.

Tema razgovora bilo je finansiranje i izgradnja Koridora 5C, posebno tunela Prenj kao jedne od značajnih dionica ovog koridora. Tom prilikom se osvrnula na brzinu izgradnje i da li već sada predviđa potencijalne probleme u realizaciji kompleksnog projekta tunela Prenj.

Naessl je govorila i o tome koliko općine i gradovi koriste finansiranje EBRD-a za svoje investicije te da li je EBRD spreman nastaviti finansirati nove projekte u javnom prijevozu u Sarajevu.

Ukazala je kako su spremni podržati dekarbonizaciju Bosne i Hercegovine i kako pružaju značajnu podršku malim i srednjim preduzećima. Istaknula je značaj napretka u pravcu zelene tranzicije i šta će biti prioriteti EBRD-a u narednom periodu.

Vjerovatno jedan od najvažnijih EBRD-ovih poslova u Bosni i Hercegovini je finansiranje izgradnje Koridora 5C. Koliko je EBRD zadovoljan trenutnim aktivnostima izgradnje i da li smatrate da bi se neke od tih aktivnosti mogle brže realizovati?

EBRD je značajno uključen u projekat Koridor 5C. To je najveći infrastrukturni projekat u državi, najvažniji za Bosnu i Hercegovinu – ne samo zbog povezivanja zemlje unutar i s drugim državama, već i zbog njenih građana, zbog trgovine robom i uslugama, kao i zbog turizma.

Razumijem da su građani ponekad frustrirani zbog toga što se Koridor ne gradi brže. Ipak važno je da se razumije da je Koridor 5C izuzetno veliki projekat koji u svojoj cijelosti košta više od tri milijarde eura. Kao i za svaki drugi veliki infrastrukturni projekat potrebno je vrijeme da se završi. Posebno onda kada ga realizujete prema visokim standardima (okolišnim i socijalnim, međunarodnim javnim nabavkama, sigurnosnim).

Zajedno sa Autocestama FBiH i Autoputevima RS i sa vladom Bosne i Hercegovine moramo osigurati da se ovi standardi poštuju, što ponekad zahtijeva dodatno vrijeme.

Zadovoljni smo jer mnogo toga napreduje. Samo u ovoj godini isplatit ćemo 55 miliona eura za izgradnju Koridora, što će omogućiti izgradnju novih kilometara, mostova i vijadukta. Prošle i pretprošle godine isplatili smo 200 miliona eura.

Da li to može biti brže – da, može biti brže. U nekim segmentima pripreme i izbora izvođača može se biti brži, ali postoje i mnogi opravdani razlozi za prolongiranje. To je kompleksan projekat, potrebno je pažljivo pripremiti i provjeriti svu dokumentaciju, bila je pandemija, inflacija je bila i ostaje visoka, rastu troškovi izgradnje, rat je u Ukrajini, izbori. To sve uzima vrijeme.

EBRD je već sklopio ugovore sa Bosnom i Hercegovinom za 800 miliona eura kreditnih sredstava, a u razgovorima je za dodatnih 500 miliona. Investicioni okvir za Zapadni Balkan (Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Albaniju), koji je inicijativa Evropske unije, odobrio je 800 miliona eura grantova, tj. bespovratnih sredstava.

Naessl: EBRD je već omogućio milijardu eura za izgradnju Koridora 5C (Foto: T. S./Klix.ba)

Naessl: EBRD je već omogućio milijardu eura za izgradnju Koridora 5C (Foto: T. S./Klix.ba)

Imamo dobru saradnju sa vlastima, javnim preduzećima Autoceste FBiH i Autoputevi RS , Evropskom unijom i drugim finansijerima, kao što je Evropska investicijska banka (EIB), kako bismo ubrzali proces. Imamo redovne sastanke i razgovore. Kada postoji zajednički fokus na završetak radova, to je i moguće ostvariti.

U skladu s trenutnim planovima vlade i navedenim javnim preduzećima, sljedeće godine građani mogu očekivati početak radova na nekoliko lokacija na jugu zemlje. Vidimo da se mnogo radi na sjeveru zemlje. Nova dionica bit će završena do kraja 2024. godine. Očekujemo završetak dogovora oko finansiranja tunela Prenj koji je posljednji značajan dio. To sve govori da se mnogo radi i da se stvari kreću prema naprijed.

Mnogo se govori o tunelu Prenj kao dionici Koridora 5C. Kako EBRD gleda na ovaj projekat i da li vidite potencijalne probleme u implementaciji ovog projekta?

To je u svakom smislu impresivan projekat. Tunel će biti dug 10 kilometara, imat će dvije cijevi sa po dvije trake, bit će jedan od najdužih tunela u Evropi. Zbog toga je prioritet za finansijere, vladu i kompanije da ovaj projekat ima adekvatnu osnovu.

Dionica Koridora 5C

Najznačajnije o tunelu Prenj na jednom mjestu: Od Sarajeva do Mostara za sat vremena

Već imamo pripremljene procjene utjecaja na stanovništvo i okoliš. Građanima će u sljedećih nekoliko mjeseci biti omogućen uvid u tu procjenu i bit će konsultovani o tome.

S obzirom na to da je riječ o kompleksnom projektu, tenderska procedura će biti kompleksna, njegova izgradnja će biti kompleksna i neki izazovi će biti poznati tek kada izgradnja počne. Zbog toga su tokom pripreme projekta bili uključeni i stručnjaci za geologiju i hidrologiju i mnogi drugi eksperti. Po istom principu se grade i tuneli u drugim zemljama.

Pitali ste me da li uviđamo neki problem. To je veliki infrastrukturni projekat i možda će problema biti. No, od toga ne treba bježati. Autoceste FBiH i Autoputevi RS će pokušati da ih rješavaju na najbolji način zajedno sa vladom, institucijama i finansijerima

EBRD također sarađuje s lokalnim vlastima. U Sarajevu je realizovano mnogo projekata. Koliko ostali gradovi koriste EBRD-ov novac?

Imamo dobru saradnju sa općinama, gradovima i kantonima. Nekada direktno radimo s lokalnim vlastima, a nekada direktno sa kantonima. Imamo program zelenih gradova u koji su već uključeni četiri grada i dva grada koji su zainteresovani za ovaj program, kako bi svoje investicije učinili održivijim i skladnijim za budućnost.

Ne želimo finansirati samo centralne gradove, poput Sarajeva i Banje Luke. Aktivni smo u Zenici i Brčkom, pripremamo projekte u Tuzli i Mostaru koji su također zainteresovani da postanu zeleni gradovi, i već smo finansirali projekte u Živinicama, Visokom i Gradačcu.

Ovo su bitni projekti kojima će se poboljšati grijanje i usluge javnog prijevoza, energetska učinkovitost u školama, vodosnabdijevanje i infrastruktura za upravljanje otpadom. Ovo su stvari kojima se direktno utječe na poboljšanje kvaliteta života građana.

Bosna i Hercegovina ima dobre osnove za ekonomski rast. Vratimo se na Koridor 5C. Naime, 40 posto stanovništva živi u pojasu od 30 kilometara duž Koridora i to je prostor na kojem nastane 60 posto BDP-a. To ne znači da trebamo raditi samo sa gradovima duž autoputa, ali autoput će imati veoma važan utjecaj na ekonomiju.

Koridorom 5C će se omogućiti brža trgovina, poboljšat će se efikasnost malih i srednjih kompanija, približit će zajednice jedne drugima i privući će turiste u ovu prelijepu zemlju.

EBRD je finansirao rekonstrukciju tramvajske pruge u Sarajevu, kupovinu novih tramvaja i trolejbusa. Finansirat će produženje tramvajske pruge. Građani su veoma zadovoljni ovim projektima. Da li ste spremni finansirati nove projekte u javnom prijevozu u Sarajevu?

Apsolutno, ne samo u Sarajevu, već u cijeloj zemlji. Kantonalna vlada u Sarajevu ima viziju unapređenja i ozelenjavanja javnog prijevoza kako bi on bio održiviji i pristupačniji za građane i kako bi im pružili brz i siguran javni prijevoz koji će građani željeti koristiti svakog dana. Jednako smo spremni da finansiramo javni prijevoz u drugim gradovima. To je stvar usluga koje su građanima potrebne.

U mnogim gradovima u Njemačkoj i Austriji je uobičajeno da se kombinovano koristi automobil i javni prijevoz ili da se npr. na posao ide samo javnim prijevozom. Želimo da su takve usluge dostupne i ovdje. Tako da smo apsolutno spremni podržati nove projekte, i to ne samo u Kantonu Sarajevo.

U mnogim gradovima u Njemačkoj i Austriji je uobičajeno da se kombinovano koristi automobil i javni prijevoz ili da se npr. na posao ide samo javnim prijevozom, da se koriste obnovljivi izvori energija za grijanje kuća i da postoji održiv i sanitarni sistem upravljanja otpadom.

Želimo da su takve usluge dostupne i ovdje. Tako da smo apsolutno spremni podržati nove projekte, i u javnom i privatnom sektoru.

Imali ste sastanak s ministrom energije, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine Vedranom Lakićem (SDP). Jedna od glavnih tema razgovora bila je dekarbonizacija. Koje projekte dekarbonizacije će EBRD podržati?

EBRD ima obavezu da podrži zelenu tranziciju koja podrazumijeva dekarbonizaciju elektroenergetskog sektora, grijanja i saobraćaja. To podrazumijeva i podršku kompanijama kako da im poslovanje bude ekološki održivije. To su stvari koje su neophodne da bi Bosna i Hercegovina ostala konkurentna u regiji i u odnosu na zapadnu Evropu koja im je glavno tržište pri izvozu.

Sa ministrom Lakićem smo razgovarali o tome koja očekivanja imaju i kako im možemo dati podršku. Pričali smo i o našim očekivanjima i o viziji vlade i kako tu viziju možemo podržati.

Ove godine, saradnja sa Elektroprivredom Bosne i Hercegovine (EP BiH) je prioritet, a posebno projekti ulaganja u solarne elektrane i projekat investiranja u ojačanje infrastrukturne mreže sa Transco. Želimo podržati i privatni sektor u proizvodnji struje i nadamo se da će pravovremena implementacija zakona o obnovljivim izvorima energije u oba entiteta brzo napredovati. Razgovarali smo i o malim i srednjim preduzećima kao važnim dijelom zelene tranzicije, kakvu oni ulogu mogu imati.

Šta Bosna i Hercegovina može učiniti na primjeni ciljeva održivog razvoja (SDG)?

Svi nivoi vlade saglasni su da je riječ o tome da se ostane konkurentan i pozicioniranju Bosne i Hercegovine kao države u koju se može investirati.

U Bosni i Hercegovini se smanjuje radna snaga i kompanije se suočavaju se s izazovima u zapošljavanju stručnih radnika. Druge zemlje napreduju sa zelenom tranzicijom i zahtijevat će i od svojih trgovinskih partnera da učine isto.

Zbog toga je važno da vlade privuku investitore, ojačaju privatni sektor kako bi pomogli da se ovi ciljevi ostvare, unaprijedi učinkovitost javnih preduzeća, ubrza digitalizacija u cijeloj zemlji i da se poveća učešće žena u tržištu rada, tako što će se podržati njihove potrebe.

Koliko male i srednje kompanije u Bosni i Hercegovini koriste EBRD-ova sredstva i koji su najvažniji aspekti realizacije tih sredstava?

Imamo veliko saradnju sa malim i srednjim preduzećima. Nudimo usluge poslovnog savjetovanja, godišnje podržavamo 50 do 60 ovakvih preduzeća kako bi se razvijali i kako bi bili održiviji i konkurentniji u regiji i zapadnoj Evropi.

Bankama u zemlji omogućavamo kreditne linije, a koje su u konačnici namijenjene malim i srednjim preduzećima za zelene investicije i digitalizaciju. Ovo je država koja ima dobru osnovu za proizvodnju i koja ima dobra mala i srednja preduzeća.

Oni su kičma ekonomije, generiraju 60 posto BDP-a. Mala i srednja preduzeća se trebaju podržavati kako bi konstantno napredovala i inovirala i kako bi ostala konkurentna u regiji, zapadnoj Evropi i svijetu.

Postoji dobra povezanost ne samo sa zapadnom Evropom, već i sa Azijom. Zbog toga se te kompanije moraju konstantno razvijati i inovirati.

Šta će biti ciljevi EBRD-a u predstojećem periodu?

Osim bitnih ulaganja u infrastrukturu i projekata sa općinama koje sam već spomenula, voljeli bismo podržati oba entiteta u njihovoj ambiciji za ekonomskim reformama, poboljšanju efikasnosti državnih preduzeća i digitalizaciji i tranziciji ka zelenoj ekonomiji. Nadamo se da ćemo raditi s vlastima na povećanju stranih i domaćih investicija u Bosni i Hercegovini i na tome da se privatni sektor koristi kao kičma razvoja zemlje.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE