“Dodik šest dana nakon sastanka s Putinom otpočeo napad na ustavni poredak”

1647068632 1646924224 dodik erdogan dzaferovic 900x506 750x422 1

Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u intervjuu za tursku državnu televiziju TRT kazao je kako je Ukrajina žrtva otvorene vojne agresije. Dodao je da ono čemu svjedočimo u Ukrajini je cinično rušenje međunarodnog prava. Također, govorio je i o situaciju u Bosni i Hercegovini te podsjetio da je njegov kolega iz Predsjedništva Milorad Dodik pokušavao opstruisati da se Bosna i Hercegovina pridruži osudi ruske agresije u UN-u.

TRT: Može li sukob u Ukrajini biti prenesen i na područje Balkana?

Džaferović: Balkan nije tako blizu Rusiji kao što je Ukrajina, pa je znatno teže očekivati takav scenarij. Između Rusije i nas nalazi se NATO prostor. Međutim iako se Rusija ne dodiruje sa Zapadnim Balkanom određena opasnost postoji. Milorad Dodik je samo šest dana, nakon sastanka u Moskvi s Putinom, otpočeo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Skupština Republike Srpske usvojila je zaključke kojima se narušava Dejtonski sporazum i 27 godine njegove implementacije. Dodik nas želi vratiti u 1995. kada su se svi u Bosni i Hercegovini gledali preko nišana. To je opasno i to se mora zaustaviti. Odgovornost za to imaju prije svega NATO i EU.

Kako Bosanci gledaju na rat, šta su glavne razlike između Bošnjaka, bosanskih Srba i Hrvata u pristupu ovom ratu?

Ljudi u Bosni i Hercegovini saosjećaju. Politički lideri iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda osudili su agresiju na Ukrajinu. Jedino je Milorad Dodik pokušavao opstruirati da se Bosna i Hercegovina pridruži osudi ruske agresije u UN-u, ali nije uspio.

Ljude u Kijevu (koji se bore za goli život nazvao) je “naoružanim bandama”. Istovremeno, više puta je iskazao razumijevanje za postupke Rusije. Time je pokazao da nema saosjećanja za žrtve i da u političkom smislu da ne pripada Evropi. Čak i ako je bilo nekih iluzija, euroatlanskoj zajednici mora biti sada jasno s kim ima posla kada je u pitanju Dodik.

Održane su srpske proruske demonstracije. Zašto neki među Srbima podržavaju rusku agresiju?

Proruske demonstracije su podržane u Srbiji i u unutar bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, prvenstveno zato što su javno mnijenje u Srbiji i dijelu Bosne i Hercegovine pod snažnim utjecajem Rusije. Vlasti su raspoložene proruski, blagonaklono se gleda na pro-ruske militantne organizacije i na koncu sama vlast u Srbiji i entitetu RS ne osuđuje agresiju kao što to svi ostali čine.

Istovremeno, ruski potezi u Ukrajinu oživljavaju snove o Velikoj Srbiji. Mnogi u Rusiji vide snagu koja bi ih podržala da podijele Bosnu i Hercegovinu i pripoje dio njene teritorije Srbiji. Zato smo čuli poruke iz NATO-a da je Bosna i Hercegovina pod rizikom. I zato nam treba podrška NATO-a, a mi ćemo se u svakom slučaju boriti do kraja za Bosnu i Hercegovinu.

Prvi i Drugi svjetski rat počeli su u Istočnoj Evropi, što obuhvata Ukrajinu. Može li treći svjetski rat početi u Ukrajini?

Sukob sa ovakvim značajem i ovakvim akterima predstavlja opasnost za cijelu Evropu, pa i svijet. Međunarodna zajednica nije bez razloga uznemirena. Historijsko iskustvo govori da sukobi na Balkanu i šire gledajući u Istočnoj Evropi imaju potencijal za rapidno širenje. Historijski iskustvo kaže da je popustljivost u Minhenu 1938. dovela do eskalacije nacističke agresije.

Pasivnost međunarodne zajednice početkom 90-ih dovela je do širenja rata. Tek su intervencijom NATO-a zaustavljeni ratovi u BiH i na Kosovu. Ako NATO bude pasivan sukob u Ukrajini može se širiti, a samo ako NATO bude čvrst i odlučan niko neće biti zainteresiran za širenje sukoba, pa ni u BiH i Zapadnom Balkanu.

Zašto je rat u Ukrajini tako opasan u smislu pokretanja globalnog sukoba?

Pitanje Ukrajine je pitanje može li jedna suverena država odlučivati o svojoj budućnosti ili će velike sile odlučivati o tome. Implikacije toga su univerzalne i tiču se čitavog svijeta. Ako bi se legitimizirala otvorena agresija, ako bi se svijet složio s time, onda bi umjesto Povelje UN-a važio zakon gole sile i to je siguran put u nove sukobe.

Zašto je po Vama došlo do rata u Ukrajini?

Ukrajina je žrtva otvorene vojne agresije. Ono čemu svjedočimo u Ukrajini je cinično rušenje međunarodnog prava. Ruske snage uništavaju ukrajinske gradove. Već je zapanjujući broj ubijenih civila.

Bosna i Hercegovina je od početka ruskog napada na teritorijalni integritet Ukrajine 2014. godine zauzela jasan stav kojeg se i danas pridržavamo. Bosna i Hercegovina je podržala rezoluciju Generalne skupštine UN-a i pridružila se izjavu Evropske unije kojom se osuđuje agresija.

Ne mogu se političke rasprave sa suverenim državom rješavati slanjem vojske na njen teritorij. Bosna i Hercegovina ima poseban senzibilitet za ovo jer smo žrtva agresije 90-ih. Sve je završilo genocidom u Srebrenici. Mi nemamo pravo da šutimo kada se ovo zbiva.

Kako vidite bosansku budućnost u pogledu EU i NATO-a?

Bosnu i Hercegovinu u budućnosti vidim kao članicu Evropske unije i NATO saveza.

Brojne članice Evropske unije i NATO saveza imale su probleme kakve ima Bosna i Hercegovina. Te su se države sporile oko granica, imale su snažne međuetničke napetosti i slično, ali mnoga od tih pitanja su relaksirana kroz ulazak tih zemalja u sistem EU i NATO-a.

Siguran sam da bi i Bosna i Hercegovina mnoge od svojih problema riješila kada bi postala članica EU i NATO-a. Zato i postoje otpori prema euroatlantskim integracijama kod onih koji odbijaju prihvatiti Bosnu i Hercegovinu.

Što se tiče volje same EU za proširenje, siguran sam da će ukrajinska kriza povećati svijesti unutar Evropske unije o tome da se na prijem novih članica gleda kao na geopolitičko i sigurnosno pitanje, a ne administrativno.

Koja je uloga Turske u rješavanju dugotrajne političke krize u BiH?

Turska ima stabilizirajuću ulogu u Bosni i Hercegovini. Turska podržava naš EU i NATO put. Kao članica Vijeća za implementaciju mira, Turska podržava 27 godina implementacije Dejtonskog sporazuma. Predsjednik Erdogan daje snažnu podršku Bosni i Hercegovini, podržava sve narode i očekuje od svih da poštuju cjelovitu Bosnu i Hercegovinu. To daje svoje efekte i, u kombinaciji sa sviješću o dokazanoj odlučnošću s kojom Turska podržava svoje prijatelje, omekšava one koji su negativno raspoloženi prema BiH.

1647068632 1646924224 dodik erdogan dzaferovic 900x506 750x422 1
IZVORN1
Prethodni članakRazneseno skladište oružja kod nuklearne elektrane u Ukrajini?
Sljedeći članakDačić provocira Hrvatsku: Oni nisu za dron spremni, a kamoli za dom