Dodikovi dokumenti iz 2012. i 2015: Dejton ne spominje teritoriju kao imovinu BiH, RS je u pregovore unio svoju teritoriju

Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS-a objavljen je 4. aprila u Službenom glasniku RS-a i na snagu stupa osam dana od dana objave. Borba za državnu imovinu traje već godinama.

U novembru prošle godine, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je kako je njegov prijedlog da dva bh. entiteta i Brčko Distrikt naprave sporazum o imovini gdje će priznati da imovina koja se nalazi na prostoru entiteta pripada entitetima i da u tom pogledu imovina utvrđena sukcesijom bivše Jugoslavije koja se nalazi na prostoru drugih zemalja pripadne državi BiH. Također, predložio je da entiteti mogu dozvoliti državi korištenje imovine ukoliko to njima treba.

Iz bh. entiteta RS svako malo stižu poruke da država Bosna i Hercegovina neće “stanovati” u ovom entitetu. U aprilu 2012. godine Predsjedništvo BiH je definiralo 63 perspektivne vojne lokacije, da bi 2016. Pregledom odbrane ta lista bila smanjena na 57 lokacija.

Lokacije na prostoru Federacije BiH uknjižene su na državu, dok 26 u RS-u nisu ni do danas. Vlasti ovog entiteta smatraju da bi se upisivanjem u bh. grunt za više od 8.000 hektara zemljišta procentualno smanjila teritorija RS-a koja je sada 49 posto, te su odlučni u namjeri da ne daju niti jedan pedalj “entitetske zemlje”.

Pitanja imovine tretirana su posebno u dokumentu “Dejtonska struktura Bosne i Hercegovine i pravni položaj Republike Srpske” koji se na web stranici predsjednika RS-a nalazi od 2012. godine.

Državu Bosnu i Hercegovinu vide kao “državnu zajednicu”.

– Pored datuma nastanka Republike Srpske s početka 1992. godine, najznačajniji su datumi s kraja 1995. godine, kada je definitivno priznat i potvrđen njen međunarodnopravni status. Ozvaničena kao strana – potpisnica svih aneksa mirovnog sporazuma i subjekt bilo kakvih naknadnih promjena, Republika Srpska je potvrdila svoj legitimitet i kontinuitet – navodi se u ovom dokumentu.

U dijelu koji se odnosi na imovinu stoji:

– Članom 1.3. Ustava BiH određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, i da im pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti, a koje nisu izričito Ustavom BiH date institucijama BiH – član 3.3.(a) Ustava BiH. Nijednim članom Ustava BiH nije Bosni i Hercegovini dato pravo na bilo kakvu imovinu. Suprotno tome, protivnici Dejtonske BiH insistiraju da sva imovina koja je ranije pripadala Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini koja je bila u sastavu SFR Jugoslavije, sada pripada Bosni i Hercegovini i da se moraju uknjižiti kao njeno vlasništvo. To nema veze sa pravom ni sa stvarnošću.

Za ove svoje tvrdnje pozivaju se na američke korijene Ustava BiH i Ustav SAD-a.

– Na teritoriji država-članica sve je njihova imovina, osim one koju su ustupile Sjedinjenim Državama ili koju su Sjedinjene Države kupile. Dalje je članom 4. Odsjek 3. Ustava SAD-a dato pravo Kongresu “da raspolaže teritorijom ili drugom imovinom koja pripada Sjedinjenim Državama, kao i da donosi sve potrebne propise i pravila i ništa u ovom Ustavu ne može se tumačiti na štetu bilo kog prava Sjedinjenih Država ili bilo koje države”.

U Ustavu BiH ne postoji ovakva ili slična odredba koja bi govorila o imovini BiH, pa se da zaključiti da nije ni bila namjera ustavopisaca davanje takvog prava BiH. To znači da imovina pripada entitetima na čijoj teritoriji se nalazi i oni je mogu ustupiti za rad institucija BiH. Naravno, institucije BiH za svoje potrebe mogu i kupiti imovinu.

Kako Ustav BiH ne daje izričito pravo Bosni i Hercegovini na imovinu jer u nabrajanju njenih nadležnosti u članu 3.1. (od a do j), ne navodi pravo na imovinu, onda je jasno da Bosna i Hercegovina po važećem Ustavu BiH nema imovinu, niti to pravo reguliše nekim drugim članom Ustava, kao što je to u navedenom primjeru američkog Ustava. Zato pokušaj podržavljenja imovine entiteta nema nikakav pravni osnov. Ustavni sud BiH može ocjenjivati da li je neka odredba entitetskog zakona u skladu sa Ustavom BiH. U tom Ustavu nema nikakve imovine BiH, pa se zakonom entiteta ne može ni zadirati u neku imovinu BiH. Uostalom, Bosnu i Hercegovinu čine dva entiteta sa teritorijom kao imovinom, u omjeru 51:49, što u zbiru čini 100 posto. Međunarodni ugovor nigdje ne spominje teritoriju kao imovinu BiH – stoji u dokumentu iz 2012.

Pitanjem imovine, ali i teritorijalnim razgraničenjem unutar “državne zajednice BiH”, Dodik se bavio i u Deklaraciji SNSD-a iz aprila 2015. godine pod nazivom “Republika Srpska – slobodna i samostalna”.

U tekstu Deklaracije stoji da je “RS unio u mirovne pregovore svoju teritoriju i vlast”, te dodaje:

– To je bila polazna osnova i međunarodnopravna legalizacija rezultata međunacionalnih sukoba u BiH kao posljedica razaranja Jugoslavije. To mora biti uvaženo i u uređivanju međusobnih odnosa za moguću budućnost. Dejtonski sporazum je stvorio BiH sastavljenu od dva entiteta sa ravnopravnim konstitutivnim narodima. Neustavno prekrajanje i dopisivanje Ustava BiH nametnutim odlukama visokih predstavnika, izazivali su krize u njenom funkcionisanju i budućnost BiH činile neizvjesnom. Sloboda Republike Srpske zadobijena borbom srpskog naroda, potvrđena međunarodnim sporazumom, zahtijeva sve pripadajuće nadležnosti, osim onih koji su izričito Ustavom BiH date u nadležnost organa na nivou BiH. Slobodna Republika Srpska ima pravo, a još više obavezu, raspraviti o ostvarivanju svojih interesa u BiH. Slobodna Republika Srpska je samostalna država u okviru svojih sadašnjih granica. Slobodna i samostalna Republika Srpska je spremna bez odlaganja da se uključi u evropske integracije, i očekuje pomoć i podršku s te strane.

bc9ca3ece58f27300a5c3913106967f8

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE